Vučić je najprije poručio da mu je izuzetna čast što se obraća u ime zemlje koja se zalaže za slobodu i mir.
Obraćanje Vučića
– Dame i gospodo, velika mi je čast da se obratim na ovoj 80. godišnjici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u ime Republike Srbije, zemlje koja voli slobodu i mir i ponosi se svojom istorijom. Ove godine obilježavamo osam decenija postojanja Svjetske organizacije i tokom tog perioda UN su pružile okvir za dijalog, saradnju i solidarnost među narodima, bez kojeg ne bi bilo moguće odgovoriti na izazove našeg vremena. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti budućnost koju karakterišu bezbjednost i dostojanstvo – ovim riječima započeo je Vučić svoj govor pred svjetskim liderima.
Vučić je istakao da Srbiju vode pet osnovnih principa.
– Ovo me dovodi do pet osnovnih principa koji vode Srbiju i njenu spoljnopolitičku viziju i čine stubove u njenom međunarodnom djelovanju. Broj jedan, Ujedinjene nacije nisu relikt prošlosti, one su kompas za budućnost. Osamdeset godina kasnije, ovo je trenutak za razmišljanje, ali i za iskrenost. UN ne bi trebalo da budu pozornica gdje se giganti rvu dok manje zemlje zadržavaju dah. To bi trebalo da bude okrugli sto gdje se svako mjesto računa. Zemlje poput naše, zemlje koje pripadaju globalnom Jugu, prečesto se tretiraju kao šahovske figure. Vrijeme je da pokažemo da možemo biti sazivači, inovatori i garanti saradnje. Možda nemamo najglasniji glas, ali često imamo najjasniju viziju, jer istovremeno vidimo i Istok i Zapad. Naše angažovanje sa svim partnerima ne znači slijepo slaganje. To znači poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i vjerovanje da je dijalog jači od podjela. Srbija je pouzdan, predvidljiv partner – rekao je Vučić.
“Srbija nije tampon zona”
Vučić je ovom prilikom predložio da Beograd, kao glavni gard Srbije, bude mjesto dijaloga za sve sukobe širom svijeta.
– Branićemo našu autonomiju čvrsto kao što branimo saradnju. Povelja Ujedinjenih nacija nije napisana da bi služila jednom trenutku u istoriji. Napisana je da izdrži test vremena. U svijetu koji se suočava sa dubokim geopolitičkim pukotinama, Povelja Ujedinjenih nacija ostaje jedini okvir koji nas može držati zajedno. Srbija nije tampon zona, ona je most, a mostovi spajaju, oni ne dijele. Stoga, kao predsjednik Srbije, po prvi put bih želio da ponudim Beograd, glavni grad Srbije, kao mjesto dijaloga za sve sukobe širom svijeta. Vjerujem da ćemo ponuditi najbolje moguće gostoprimstvo i apsolutnu bezbijednost učesnicima. Svijet se suočava sa najsmrtonosnijim porastom nasilja od Drugog svjetskog rata. U 2024. godini izbio je 61 oružani sukob u 36 zemalja, što je najveći broj u više od sedam decenija. Širenje dezinformacija, posebno putem digitalnih platformi, podstaklo je nepovjerenje među zemljama, ciljajući izbore, trgovinske pregovore i javno raspoloženje. Srbija vjeruje u pragmatičnu saradnju, pronalaženje zajedničkog jezika čak i tamo gdje neslaganja i dalje postoje – objasnio je on.
– Ljudi širom svijeta su frustrirani vladama i preduzećima i žele bolju budućnost za sebe i svoje porodice. Najbolji način da se to postigne jeste saradnja među narodima. Živimo u vremenima najtežih sukoba i najtežih podjela unutar zemalja, kontinenata i regiona od osnivanja UN. Posebno zabrinjavajuća stvar je činjenica koja je izazvana različitim faktorima. Imamo najdublje i najteže podjele unutar svakog društva, sa najčešće izuzetno nasilnim posljedicama postupaka međusobnog nerazumijevanja, nekomunikacije i distanciranja od onoga što se nekada prihvatalo kao elementarna pristojnost i ponašanje u odnosima između zemalja i među ljudima. Svijet je podeljen, vjerovali ili ne, manje ideološkim, a mnogo više emocionalnim, mržnjom vođenim razlikama uzrokovanim potkopavanjem zemalja, društava, pa i osnovnih moralnih vrijednosti.
O ubistvu Čarlija Kirka
Vučić se osvrnuo i na ubistvo Čarlija Kirka, ističući da je “ubijen samo zato što se njegove ideje nekom nisu dopadale”.
– Nekada je bilo slučaj, bez obzira da li neko umre prirodnom smrću, a posebno ako neko umre u nesreći ili pogine, najveći dio društva osjećao je potrebu da oda počast preminulom, čak i oni koji nisu imali visoko mišljenje o toj osobi tokom njenog života. Danas svjedočimo neviđenom čuđenju, bolesnom izrazu radosti zbog zločina počinjenog nad nevinom osobom. Primjer Čarlija Kirka je najbolja potvrda toga. On je divljački ubijen samo zato što se njegovom ubici nisu dopale njegove ideje. Upucali su ga, čak i nakon smrti, isti oni koji su pripremili političko i medijsko polje za njegov atentat. I molim vas, nemojte se iznenaditi jer o ovome govorim više nego o velikim svjetskim sukobima. Upravo takav razvoj događaja na najdublji i najjasniji način razara svjetsku političku zajednicu mnogo više nego sukobi sa jasnim i vidljivim akterima. U eri društvenih mreža, u eri slobode, došli smo do tačke najvećih nesloboda i nedvosmislenog ograničavanja sloboda drugih. Kako je moguće da, recimo, voditelji ABC televizije dobije veću medijsku pažnju u SAD nego pokušaj atentata na, recimo, predsjednika Trampa – upitao je Vučić.
O sukobu Izraela i Palestine
– Ko su ti vladari u sjenci koji utiču na ključne političke pokrete i koji žele da upravljaju svijetom i svakom zemljom pojedinačno, i gotovo po pravilu bez narodne volje i legitimiteta? Oni upravljaju svim procesima, i svima nama jer su izabrani od Boga, kako vole da kažu, elita i drugi ljudi koji su, pretpostavljam, nesposobni da sami izaberu svoj put. To su izuzetno opasne stvari, koje će dovesti do daljeg raspadanja naših društava i naših zemalja, ali i cjelokupne svjetske politike. Ovde se najviše govorilo o Palestini i Izraelu. Oboje su naši prijatelji, i ne mogu lako, zbog većeg broja lajkova na društvenim mrežama, niti želim da zauzimam stranu i govorim o dobrim i lošim ljudima samo zato što nam to donosi još jednu poentu u dnevnoj politici. Ali kad smo već kod toga, dozvolite mi da vas vratim na početak ovog dijela mog govora. Velike propalestinske demonstracije održane su u Italiji tokom proteklog vikenda. Ljudi su vikali Gaza, Gaza, ali barem u Milanu, neki od njih nisu ni pomislili na Gazu. Jedino što im je bilo na umu bilo je rušenje i spaljivanje onoga što je italijanski narod stvarao vijekovima, samo zato što je popularno biti protiv vlade i učestvovati u nekoj vrsti nasilja. Kada inače veoma smirena italijanska premijerka Đorđa Meloni takve huligane s pravom naziva nasilnicima, svi se pitamo kakva će biti sljedeća faza i šta nas čeka u budućnosti.
O situaciji u Srbiji
– Tokom proteklog mjeseca, Srbija se suočavala sa nemirima i napadima na ustavni poredak. Uprkos nasilju koje su demonstranti vršili, pokušali smo da pronađemo značajan dio krivice u meni, u sebi i u nama koji vodimo zemlju. Želio sam da slušam i razumio sam poruku ljudi na ulicama. Zato, baš kao i ovdje u Ujedinjenim nacijama, vjerujem da dijalog između naroda i zemalja nema alternativu. Nudim dijalog i bezuslovnu diskusiju o svim temama od značaja za naše društvo ljudima koji drugačije misle i apsolutno sam siguran da ćemo u narednom periodu prevazići sve teškoće iz proteklih mjeseci. Napredak u rješavanju globalnih izazova je neujednačen, finansiranje se smanjuje, budžet UN je ograničen, a manje nacije često nemaju pristup alatima i podršci koju bogatije zemlje uživaju, posebno u energetskoj tranziciji. Klimatske promjene nisu samo statistika za Srbiju i Balkan, to je proživljena realnost koju okružuju suše, poplave i energetska nesigurnost.
O klimatskim promjenama
– Klimatske promjene nisu samo statistike za Balkan i Srbiju, to je realnost, imamo suše, poplave, energetsku nesigurnost. Održavanje ekonomskog rasta je izuzetno bitno, a ne fakultativno. Za nas partnerstva definišu ne hijerarhija nego obaveze. Mi smo mjesto gdje istok i zapad sarađuju po konkretnim projektima, kao što su čista energija i infrastruktura, digitalna transformacija. U vrijeme kada Ujedinjene nacije pokušavaju da šire povjerenje na globalnom nivou, ti rezultati jačaju povjerenje partnerstva kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu.
– Uvažene kolege, pored mnogih drugih država članica, posebno onih koje ne pripadaju među velike sile, Srbija želi da ukaže na važnost i na poštovanje fundamentalnih principa i pravila poveljnih nacija. Možda treba svejedno ponoviti ono na što smo se obavezali prije osam decenija, principi i pravila važe za sve države, male i velike, za sve političke sile. Sa osjećajem dubokog ponosa, moja zemlja nastavlja da se obavezuje na stalnu implementaciju međunarodnih normi, bez obzira na činjenicu da se prema njoj ne postupa pravično. Više puta Srbija se obavezala da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica. Posljedice tih akcija, oni koji se smatraju nedodirljivim u to vrijeme, danas se osjećaju isto tako. I ako mi poštujemo globalne sile, imali smo, mi i dalje poštujemo principe međunarodnog prava, uvjereni smo da se moraju poštovati u svakoj situaciji bez izuzetka i selektivnosti.
O Kosovu i Metohiji
Vučić je i ovu priliku iskoristio da napomene da je Kosovo i Metohija neodvojivi dio Srbije.
– Ovom prilikom je najbolje da se ponovi da moja zemlja nikada neće zaboraviti svoju istoriju, svoj narod, svoje svetinje. Kosovo i Metohija su neodvojivi dio Srbije, glavni stup njenog identiteta, kulture i duhovne baštine. Za nas, Srbe, ne radi se samo o parčetu zemlje, to je kolijevka naše duhovnosti i postojanja više vijekova unazad. Mi se brinemo ne iz moralnih istorijskih razloga, već i ljudskih. Moram da savjetujem, da vam govorim o dramatičnim okolnostima u kojima žive Srbi na Kosovu svakoga dana. Njima uskraćuju osnovna ljudska prava na život, slobodu kretanja, na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, pristup zaposlenju i imovini. Žive u izolaciji, osnovna hrana i lijekovi, vladaju nesuglasice, djeca rastu u neizvesnosti i strahu, njihova situacija nije samo lokalna, već dodiruje savjest čitave međunarodne zajednice i predstavlja test spremnosti da pomaže bespomoćnima.
Ukazao je na teror koji Srbi na KiM svakodnevno doživljavaju, ali da njima nije potrebna empatija, već zaštita.
– Ukoliko se prihvati nasilje koje Srbi trpe, onda to nije dobro. Srbi doživljaju fizičke napade, zastrašivanje, nezakonite hapšenja, konfiskaciju imovine, jezička prava, prava na školovanje i na kulturno izražavanje su ograničena. Srbi su često diskriminisani, što im čini život težim, jer im uskraćuju osnovne usluge, oporezuju ih preko svake mjere. Cilj je da se stvori pritisak, strah i samim tim da se promeni demografska slika i da se Srbi primoraju da pobjegnu sa Kosovske Metohije. Samim tim, Srbija poziva međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne mjere da zaustavi nasilje kako bi se obezbijedila bezbjednost i prava svih naroda na Kosovskoj Metohiji. Nije dovoljna empatija, trebaju nam mehanizmi zaštite.
Bez obzira na stalna i otvorena kršenja rezolucije 1244, Srbija i dalje vjeruje u dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije. To nema alternative i to je jedini način da se dobije pravedno rješenje u skladu s međunarodnim pravom i poštovanjem međusobnih obaveza. Baš kao u prošlosti, moja zemlja nastaviće da se bori za mir, strpljivo, metodično i u dobroj vjeri. Broj tri. Balkan ne smije biti igralište za ambicije drugih, već za dijeljenje odgovornosti. Trideset godina posle rata stabilnost je postala najveća vrijednost. Narodi Balkana zaslužuju pravo da oblikuju svoju budućnost bez međunarodnog miješanja, poštovanjem i saradnjom uvažene kolege, saradnja, dijalog, međusobno povjerenje su glavne poluge međunarodnih odnosa i u regionu.
– Smatramo da bi naš region trebalo da gleda u budućnost, da nastavimo da radimo u korist svih građana i ekonomskih veza. Da parafraziram Indiru Gandi, ona je rekla ne možete se rukovati stisnutom pesnicom, Srbija daje svoju ruku raširenu i posvećena je stabilnosti i bezbjednosti svim onima koji imaju viziju zajedničke evropske budućnosti.
Sjednicu UN je otvorio španski kralj Filip VI, a predsjednik Srbije se obraća kao 13. učesnik, poslije obraćanja argentinskog predsjednika Havijera Mileja.
Ovogodišnje, 80. jesenje zasjedanje Generalne skupštine, okupilo je najveći broj učesnika do sada, budući da učestvuje više od 150 šefova država i Vlada iz cijelog svijeta.
Pitanje Kosova i Metohije, nastavak dijaloga Beograda i Prištine, stanje u Republici Srpskoj i američke sankcije NIS, glavne su teme višednevne posjete predsjednika Aleksandra Vučića Njujorku.
Sa američkom državnim sekretarom Markom Rubiom Vučić je juče razgovarao o jačanju političkog dijaloga Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, unapređenju ekonomske saradnje i zajedničkim bezbjednosnim izazovima, a sastao se i sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guteresom i više stranih zvaničnika, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.