Kako kažu, Srbija bi trebalo na evropskom putu da ima jednak tretman kao Ukrajina i Moldavija u smislu uvažavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta, a Srbiji je važno da „obezbijedi pristup jedinstvenom tržištu EU“ i da se uvaži sve što je do sada uradila u procesu evrointegracija.
Mnogi tvrde da je 16. jun 2026. godine „istorijski dan za EU“, pošto je do prije samo četiri godine bilo „nezamislivo da se neke zemlje, čak i one sa neriješenim teritorijalnim pitanjima, mogu ovoliko približiti EU“ kao Ukrajina i Moldavija. Te dvije države su, čini se, sa prvim pregovaračkim poglavljem širom otvorile i vrata ulaska u EU.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je u ponedjeljak da će pozvati Gruziju i druge kandidate za ulazak u EU da dođu u Beograd i razgovaraju kako da se postave prema Briselu.
Srbija četiri i po godine čeka na otvaranje klastera
Kada je riječ o Srbiji, ona i dalje čeka na otvaranje novog klastera nakon četiri i po godine, iako postoje naznake da bi to moglo da se dogodi ovog ljeta. Ako se uzme u obzir i model proširenja koji su prije nekoliko dana predložile Njemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg, ostaje nejasno da li će Ukrajina i Moldavija preteći Srbiju na evropskom putu.
Milivojević: Dominira geopolitička dimenzija proširenja EU
Zoran Milivojević kaže da sada dominira geopolitička dimenzija proširenja EU.
– Brisel politiku proširenja vodi prema geopolitičkim interesima, a ne pravnim i ekonomskim kriterijumima, što potvrđuje otvaranje prvog pregovaračkog poglavlja sa Ukrajinom i Moldavijom. Riječ je o državama koje imaju ozbiljan problem sa teritorijom. Ukrajina je još u ratnom stanju pa se postavlja pitanje kako će u takvim okolnostima obezbijediti funkcionisanje institucija, vladavinu prava i demokratske procese. Predsjedniku Ukrajine istekao je mandat, a zbog rata nije bilo izbora kako bi ostao na toj funkciji – navodi Milivojević.
„Ako već Ukrajina i Moldavija imaju takav tretman, onda ga zaslužuje i Srbija“
Kako kaže, nije jasno na kojim prostorima će Ukrajina i Moldavija uspostaviti pravnu tekovinu koju traži EU.
– Ako već Ukrajina i Moldavija imaju takav tretman, onda takav odnos Brisela zaslužuje i Srbija koja, takođe, nema riješeno teritorijalno pitanje. Brisel u potpunosti uvažava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i Moldavije, što znači da bi isti princip morao da primijeni i u slučaju Srbije – ocjenjuje Milivojević.
Dodaje da sve ukazuje na to da se proces proširenja EU ubrzava i to na osnovu geopolitičkih odluka, a ne pravnih i ekonomskih kriterijuma.
– Kada je već tako, onda i Srbiji treba da se odblokira proces evrointegracija. EU praktično odstupa od onoga što je njen korijen. Nastala je kao mirovni projekat zasnovan na ekonomiji još od rimskih ugovora i sada od toga odstupa. Zanimljivo je da promjene iniciraju države osnivači EU poput Njemačke, Francuske i zemalja Beneluksa – analizira Milivojević.
„Model proširenja EU se ne kosi sa interesima Srbije“
Po njegovom mišljenju, novi model proširenja EU ne kosi se sa interesima Srbije.
– Srbiji je važno da obezbijedi prisustvo na zajedničkom tržištu EU i da joj se uvaži ono što je do sada postigla na evropskom putu. Takođe, bitno je i da se Srbiji prizna međunarodni pravni subjektivitet kao Ukrajini i Moldaviji – zaključuje Milivojević.
Da li će se klasteri otvarati samo na osnovu mišljenja Evropske komisije?
Aleksandra Joksimović ocijenila je da ostaje nedorečeno da li će se po novom modelu proširenja, koji je predložilo pet država EU, klasteri otvarati samo na osnovu mišljenja Evropske komisije ili će i dalje ostati pravilo da svaka država članica mora da se saglasi sa narednim korakom.
– Vidjećemo da li će ta procedura konkretno za otvaranje klastera biti pojednostavljena, pa u tom kontekstu može da se desi da određene dijelove ovih uslova ispunimo i pomjerimo se sa, u ovom trenutku, mrtve tačke – navela je Joksimović.
Kako kaže, za Evropsku uniju izuzetno je značajno da se potvrdi kredibilitet procesa evrointegracija, s obzirom na to da su u mandatu ove komisije obećali novo proširenje.
– Tako da očekujem da će sasvim sigurno Evropska unija učiniti sve da bar jedna, ako ne i dvije zemlje postanu članice do kraja mandata. To će svakako biti Crna Gora, a možda i Albanija – poručila je Joksimović, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.