Dobra sarma ne zavisi samo od vrste mesa i kvaliteta kiselog kupusa. Odnos mesa, pirinča i luka odlučuje da li će fil biti sočan i mekan ili suv, tvrd i bezukusan.
Ljekari sve češće ističu jednu namirnicu koja brzo spušta šećer i može biti najbrže prirodno oružje protiv skokova glukoze.
Početak novembra tradicionalno donosi i prippeme za svinjokolj, a oglasi su već prepuni ponuda žive stoke, svježeg mesa, ali i domaćih suhomesnatih proizvoda koji sve više privlače veliku pažnju kupaca.
Nije svejedno koliko pirinča i luka dodajete na kilogram mesa, jer upravo njihov odnos utiče na ukus i sočnost sarme.
U potrazi za mladolikim izgledom, zategnutom kožom i zdravim zglobovima često trošimo mnogo novca na skupe preparate i suplemente. Ipak, recept za domaću supu od kostiju već se vijekovima prenosi s generacije na generaciju i čuva u starinskim sveskama naših baka.
Odvikavanje od pelena jedan je od važnih koraka u ranom djetinjstvu, a roditelji se često pitaju kada je pravo vrijeme za to. Ne postoji jedinstvena starosna granica za svako dijete, ali postoje jasni znakovi koji mogu ukazati na to da je spremno.
Priprema sarme, nezvanične kraljice domaće trpeze, gotovo svake zime pokreće istu raspravu među kulinarima amaterima: da li mljeveno meso prije uvijanja u listove kiselog kupusa treba propržiti ili ga u sarmu valja staviti potpuno sirovog?
Cijene hrane u Srpskoj nezaustavljivo rastu.
Kako temperature padaju i jesenje lišće počinje da opada, možda ćete doći u iskušenje da ga uklonite. Međutim, to opalo lišće može biti od velike koristi za vaš travnjak i baštu, jer obogaćuje zemljište i pomaže u suzbijanju korova. Pa, koji je najbolji način za rukovanje njime — kosilicom ili grabuljanje?
Noći postaju sve hladnije, a biljkama koje su ljeto provele na terasi više ne prija boravak napolju. Muškatle, hibiskus i još nekoliko popularnih vrsta treba skloniti prije prvog mraza, ali ih ne treba samo prenijeti u toplu dnevnu sobu.
Dok se domaćice širom Balkana raspravljaju o tome da li je bolji kiseli kupus sa ribancem ili u cijelim listovima, u Bosni i Hercegovini se čuva kulinarska tajna koja potpuno mijenja pravila igre.
Kada sobna biljka počne da vene, listovi joj žute ili opadaju, većina nas prvo pomisli da smo pogriješili u njezi: da smo je previše zalili, zaboravili da je prihranimo ili preskočili orošavanje.
Koliko ste puta kupili savršen komad piletine ili bifteka, lijepo ga začinili, a onda gledali kako se beznadežno hvata za dno tiganja? Meso se ne lijepi za tiganj kada posudu dovoljno zagrijete prije nego što ga spustite.
Pečurke vam nakon pranja neće postati gnjecave ni gumene, uprkos uvreženom mišljenju da ih voda uništava.
Krv ima ključnu ulogu u funkcionisanju organizma jer prenosi kiseonik i hranljive materije do organa i tkiva. Zbog toga je važno da se hranimo raznovrsno i organizmu obezbijedimo sve neophodne nutrijente.
Sobne biljke mogu da uljepšaju svaki prostor, ali pojedine popularne vrste zahtjevaju više pažnje nego što se na prvi pogled čini.
Svjež peršun je nezaobilazan dodatak supama, sosovima, krompiru, salatama i jelima od mesa, ali čim ga donesemo kući, suočavamo se sa istim problemom — već poslije nekoliko dana u frižideru počinje da vene i žuti.
Ako vam se za doručak jede nešto toplo, hrskavo i bogato nadevom, a ne želite da pravite klasičan burek, ove šarene pitice mogu biti odličan izbor. Prave se od domaćeg tijesta, pune sirom, paprikom, peršunom i suvim mesom, a preko se posipaju susamom i lanom.
Čim krenu hladnija jutra, mnogi u Srbiji počinju ozbiljno da misle o ogrjevu. Drva su isječena, složena i pokrivena, pa djeluje da je posao završen.
Kad stignu hladniji dani, ništa ne prija tako dobro kao starinska jela na kašiku, a među receptima naših baka krije se jedno koje danas ne viđamo često na trpezama.
