
Simbol plodnosti i obnove: Sveštenik objasnio pojam vaskršnjeg zeca i otkud on u hrišćanstvu
Iako se zec ne pominje u hrišćanskim svetim knjigama, njegova veza sa Vaskrsom duboko je ukorijenjena u starijim, paganskim vjerovanjima.

Iako se zec ne pominje u hrišćanskim svetim knjigama, njegova veza sa Vaskrsom duboko je ukorijenjena u starijim, paganskim vjerovanjima.

Da li je Vaskrs pravoslavni, a Uskrs katolički praznik? I šta je, uopšte pravoslavno, a šta katoličko u živopisnim običajima vezanim uz hrišćanski praznik nad praznicima?

Prema hrišćanskom vjerovanju i narodnim predanjima, osoba rođena na Vaskrs smatra se posebno blagoslovenom.

Pravoslavni vjernici danas proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik – Vaskrs.

Vaskrs je jedan od najlepših i najradosnijih praznika u godini. Mnogi pored već ukrašenih jaja dodatno ukrašavaju prostor cvijećem kako bi unijeli duh proljeća i svježinu u svoj dom. Ipak, prema starim narodnim vjerovanjima, izbor cvijeća za ovaj praznik nije bio prepušten slučaju.

Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti, u narodnoj tradiciji predstavlja neraskidiv spoj tuge zbog stradanja i užurbanih priprema za trijumf života koji donosi Vaskrs.

Staro narodno vjerovanje kaže da na Vaskrs ne treba zaspati prije ponoći, jer se smatra da će osoba koja to uradi tokom cijele godine biti pospana, lijena i bez energije. Upravo zbog toga se u mnogim krajevima ovaj praznik dočekuje budno, uz molitvu, svijeće i porodično okupljanje.

Stigla je Velika subota, onaj poseban, pomalo težak, ali i ispunjen iščekivanjem dan pred najveći hrišćanski praznik.

Uskrs ili Vaskrs, u zavisnosti od toga da li koristite srpski narodni jezik ili staroslovenski, koji koristi i Srpska pravoslavna crkva prilikom čestitanja, predstavlja najveći hrišćanski praznik.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas molitveno obilježavaju Veliki petak, dan stradanja i smrti Isusa Hrista na Golgoti. U hramovima širom zemlje služe se Carski časovi, a umjesto zvona oglašavaju se klepetala.

Vaskrs je vrijeme radosti, porodice i mira, ali se često u toj prazničnoj gužvi potkrade greška koje nismo ni svjesni.

Tokom Vaskrsa se vezuju brojni narodni običaji koji su vijekovima utkani, a mnogi od njih se i danas veoma poštuju.

Prema hrišćanskom vjerovanju i narodnim predanjima, osoba rođena na Vaskrs smatra se posebno blagoslovenom. U raznim pravoslavnim i katoličkim tradicijama vjeruje se da dijete rođeno na dan Hristovog vaskrsenja nosi sa sobom božansku zaštitu i da će imati posebnu sreću, snagu i duboku duhovnu povezanost s Bogom.

Praznična euforija polako ulazi u naše domove, a miris domaće kuhinje i priprema farbe za jaja postaju glavna tema ovih dana.

Neke priče koje ne zastarevaju, iako se više ne praktikuju onako kako su se nekada prenosile s koljena na koljeno.

Prognoze da će za vikend, što znači i za Vaskrs, pasti snijeg, više se odnose na Srbiju, tvrdi poznati banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve 7. aprila proslavljaju Blagovijesti, veliki praznik kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa Hrista.

Ove sedmice ulazimo u posljednju nedelju vaskršnjeg posta, u kojoj su dani prožeti molitvom, pokajanjem i strogim postom. Svaki od njih ima duboko duhovno značenje, a prate ih i brojni narodni običaji koji pružaju duhovnu snagu, blagostanje i mir.

Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas će proslaviti Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, vjernici 3. aprila obilježavaju dan posvećen Svetom Jakovu Ispovedniku, svetitelju čiji je život bio ispunjen vjerom, odricanjem i stradanjem u ime Hrista.