Badnji dan je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, ali se njegovo pisanje često pogrešno koristi.
Baš pred Božić, dok se u mnogim domovima uveliko sprema i raduje, a miris badnjaka i praznične trpeze polako ispunjavaju kuće, u banjalučkom naselju Paprikovac i ove godine dešava se tiha, ali snažna priča o dobroti. To nije priča o velikim riječima, već o djelima. O porodici Cvijetić i njihovoj pomoći onima kojima je to najpotrebnije.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Božić, najradosniji hrišćanski praznik - dan Rođenja Isusa Hrista.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
U moru obaveza i troškova, svi težimo sigurnosti. Rješenje koje tražite možda se ne nalazi u bankama, već u mudrosti naših predaka.
Praznična atmosfera u domovima ispunjena je radošću, ali i brojnim pravilima koja su se prenosila s koljena na koljeno.
Iako Božić slavimo kao najveći hrišćanski praznik, mnogi običaji koje danas praktikujemo vuku korijene iz duboke starine i paganskih vjerovanja naših predaka.
Uoči Badnje večeri, kada se po tradiciji sprema posna trpeza, mnoge domaćice traže jednostavna, ali ukusna jela koja će okupiti porodicu oko stola.
Badnji dan, koji prethodi Božiću i simbolično uvodi vjernike u najradosniji hrišćanski praznik, obilježava se posno i u duhu smirenosti, posta i pripreme za Hristovo rođenje. Prema crkvenom tipiku, posljednji je dan Božićnog posta i tradicionalno se provodi u iščekivanju večernje zvezde i Badnje večeri, uz skromnu trpezu na vodi.
Jedan od najljepših i najvažnijih običaja na veliki hrišćanski praznik Božić jeste miješenje božićne česnice – posebnog hjleba koji se priprema sa vjerovanjem da donosi sreću, zdravlje i blagostanje.
U svim kućama Badnje večer proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja sutra Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
Pred nama je najradosniji hrišćanski praznik, a proslava Božića za Srbe je nešto što, u dobroj mjeri, ima veze sa tradicijom, od koje se teško odustaje.
Šaran se vijekovima sprema za Badnje veče jer je dostupna rječna riba, hranljiva i laka za pripremu. Vjeruje se da donosi napredak i blagostanje
U Hercegovini se česnica sprema na Badnje veče. Domaćica će umijesiti tvrd, beskvasni hljeb, kao da je odvalila parče kamena koje je okružuje. Ali taj hljeb će ukućanima biti nešto najslađe što će da pojedu sa prepune božićne trpeze.
Badnji dan označava početak priprema za najradosniji hrišćanski praznik – Božić. Ime je povezano s badnjakom, hrastovim drvetom koje se tradicionalno siječe i unosi u kuću, a ovaj dan obiluje običajima i simbolima koji se i danas poštuju u mnogim domovima.
Badnje veče ima poseban značaj za pravoslavne vjernike. Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, svi članovi porodice se okupljaju kako bi zajedno dočekali rođenje Isusa Hrista. Po mnogima najljepše veče u godini bogato je običajima koji nas povezuju sa tradicijom i vjerom.
Vjernici Srpske pravoslavne crkve sutra obilježavaju Tucindan – praznik na koji se kolje i priprema pečenica za Božić. Nazvan je Tucindan jer se tog dana životinja za pečenje prvo tukla ušicama sjekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na njeno čelo, pa se onda tako ošamućena klala.
Novu godinu smo proslavili, sada nas čeka nešto još ljepše – božićni praznici, a s njima i planiranje svečane trpeze. Među tradicionalnim jelima neizostavna je i badnjača, posna pogača koja se mesi i peče za Badnje veče, a simbolizuje skromnost i zajedništvo. Običaj je da se prije obroka lomi na komade i da se dio ostavi za pretke.
