Naš narod od davnina vjeruje da dani u nedjelji nisu isti.
Tokom svoje skoro hiljadu godina duge istorije uspona i padova srpska zajednica je negovala, a mnoge običaje i zadržala, kao uspomenu na svoju burnu prošlost i kulturno nasljeđe Slovena.
Kako se smatra da je smrt stanje slično spavanju postoji opasnost da se pokojnik „sretne“ sa osobom koja je zaspala, te da će on sledeći umrijeti.
Jako smo blizu granici iz Pariskog sporazumu o klimatskim promjenama poslije koje više neće biti povratka.
U znak žalosti za pokojnikom, rodbina od smrti počinje da nosi crno odijelo. Žene su ranije nosile crnu maramu, a muškarci crnu košulju ili flor. To se nosi godinu dana, i za to vrijeme rodbina ne učestvuje u veseljima, ne igra i ne pjeva.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Sretenje Gospodnje kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.
Nauka o ljekovitom dejstvu biljaka može se pratiti od davnina. Vjerovanje u ljekovitost biljaka vodi porijeklo u strahu pred čudotvornim moćima prirode, a svoj prvi dokaz našlo je u vjerovanju u demone i čarolije.
U našem narodu postoje brojna vjerovanja i običaji koji nagovještavaju neke buduće događaje.
Februar je poseban mjesec kratak, kolebljiv i neodlučan, a u narodu poznat i pod nadimkom “vodeni”. Nisu džaba naši stari preci tumačili vrijeme na osnovu događanja u prirodi.
Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umiju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako “nije pao sa kruške”.
Neki ljudi vjeruju u horoskop, dok drugi astrologiju ne gledaju na ozbiljan način. Društvenim mrežama kruži staro narodno vjerovanje da se 9 mjeseci nakon smrti osobe u znaku Škorpije u kući rađa dijete.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Atanasija Velikog. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji, a posebno je značajno zaštititi se ako zagrmi.
Daleko je od dokaznog, napomene radi, ali prema narodnom vjerovanju postoje određeni znaci koji bi mogli da nagovijeste da je voljena osoba koja je preminula, pored vas.
Srpska pravoslavna crkva sutra obilježava Časne verige, dan kada je Sveti Petar okovan i mučen. Ovaj dan nije obilježen crvenim slovom u vjerskom kalendaru, ali je u pitanju datum koji veliki broj porodica slavi kao krsnu slavu.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i škole širom Srpske i Srbije danas proslavljaju Savindan, u znak sjećanja na svetog Savu, srpskog prosvetitelja i prvog srpskog arhiepiskopa iz 13. vijeka, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.
Kult Svetog Save, koji se u narodu razvio nakon prenošenja njegovih mošti iz Bugarske u manastir Mileševu, bio je toliko jak da je doveo do toga da su se i Turci zavojevači počeli prekrštavati nad njegovim moštima. Iz tog razloga mošti Svetog Save spaljene su na Vračaru.
Mnoge kulture na svijetu, pa i naša, vjeruje da postoje uroci koji putem zavidnog pogleda mogu da naškode drugoj osobi. Zato postoji vjerovanje da je potrebno na ruku da stavimo crveni konac kako bismo se odbranili od zavidnih pogleda koji mogu da nam donesu bolest, povredu pa čak i smrt.
Običaj cijepanje košulje ili majice očevima nakon što se rodi beba je duboko ukorenjen u narodu.
U najnovijem razbuktavanju vatre na Bliskom istoku, u mnogim konfliktima se vide pipci Irana. Preko svojih posrednika: palestinskog Hamasa, libanskog Hezbolaha i jemenskih Huta, ratuje protiv Izraela.
Nakon Krstovdana i Bogojavljenja, Srpska pravoslavna crkva i vjernici 20. januara slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja, u narodu poznat kao Jovanjdan.