Prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao Sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvijek četrdesetog dana od Božića, praznika Rođenja Isusa Hrista.
Sretenje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo i njegovo značenje ukazuje na prvi susret Spasitelja sa ljudima.. To za hrišćanstvo znači da se u Hristu, kao novom Adamu, svi iskupljuju iz grijeha, satane i smrti.
Predanje kaže da su prvom ulasku Isusa Hrista u hram u Jerusalimu prisustvovali i fariseji i o tome obavijestili cara Iroda. Uvjeren da je to novi jevrejski car, kako su najavili proroci sa istoka, car Irod je naredio da se Isus ubije, posle čega je poubijano 14.000 muških beba njegovog uzrasta. Zahvaljujući upozorenju anđela božjeg, Bogorodica je sa malim Isusom otišla u Misir i tako ga spasla.
Na Sretenje se ništa ne radi.
Postoji običaj da se na Sretenje pale svijeće kao simbol svjetlosti i zaštite doma od negativnosti, vjeruje se da plamen svijeće kuću štiti od groma i drugih nesreća.
Takođe, valja odneti nekoliko svijeća u crkvu da se osveštaju. Te svijeće se čuvaju u kući i pale u slučaju neke nevolje. Pale se ako se razboli ukućanin ili domaća životinja, i vjeruje se da njen plamen i dim momentalno leče.
U srpskom narodu vjeruje se da se na Sretenje sreću zima i ljeto. Tad je moguće predvidjeti kakvo nas vrijeme čeka u narednom periodu. Ako tada osvane sunčan dan, a medvjedi se uplašeni od sopstvene sijenke vrate u zimski san, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedelja. Ako medvjed ne vidi svoju senku i izađe iz pećine da traži hranu – zima je gotova.
Naravno, ima i vjerovanja vezanih za ljubav.
Jedno je da mlade devojke treba da na Sretenje paze koga će prvo ujutru sresti jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.
Ipak, kažu, ne treba se vjenčavati na ovaj dan. Navodno, vrapci do Sretenja biraju svoje nevjeste, a na ovaj dan se vjenčavaju i tada su najglasniji i najbučniji, a pošto oni ne žive dugo, brak im traje kratko, pa mladenci izbjegavaju da vjenčavanju na Sretenje.
Sretenje se slavi od vremena cara Justinijana, kada je epidemija kuge odnosila i do pet hiljada života dnevno, a zemljotres u Antiohiji ostavio za sobom veliku pustoš.
Dan Sretenja 1804. godine presudan je za istoriju srpskog naroda, jer je tog dana Karađorđe Petrović podigao u Orašcu Prvi srpski ustanak.
Sretenje je kao krsna slava veoma česta u srpskom narodu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu