Badnji dan predstavlja posljednji dan božićnog posta i uvod u najveći hrišćanski praznik - Božić.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Badnji dan svim građanima pravoslavne vjere, sa željom da ga provedu u zdravlju, porodičnoj toplini i spokojstvu, ističući da Badnjak nije samo običaj, već simbol doma, korijena i topline koja se čuva i prenosi.
Srećan Vam Badnji dan! Badnji dan i Božić obilježavaju se običajima koji se praktikuju širom Republike Srpske i Srbije.
Badnji dan je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, ali se njegovo pisanje često pogrešno koristi.
Narodna vjerovanja nalažu se da se na Badnji dan, siječe badnjak. Običaj je da se po badnjak ide rano, prije izlaska sunca.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče običaja. Iako se Badnji dan smatra prije svega hrišćanskim praznikom narod ga je proslavljao na način koji se teško može okarakterisati kao hrišćanski.
U Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH u Sarajevu unesen je badnjak, kako to nalažu srpski običaji i tradicija.
Praznična atmosfera u domovima ispunjena je radošću, ali i brojnim pravilima koja su se prenosila s koljena na koljeno.
Badnji dan i veče okuplja porodicu za posnom trpezom, ali i miri sve one koji su se zavadili. Ukućani u slozi i ljubavi dočekuju najradosniji hrišćanski praznik - Božić, jer šta ima ljepše od duševnog mira i velikog čuda rođenja samog Božijeg sina?
Badnji dan, koji prethodi Božiću i simbolično uvodi vjernike u najradosniji hrišćanski praznik, obilježava se posno i u duhu smirenosti, posta i pripreme za Hristovo rođenje. Prema crkvenom tipiku, posljednji je dan Božićnog posta i tradicionalno se provodi u iščekivanju večernje zvezde i Badnje večeri, uz skromnu trpezu na vodi.
Jedan od najljepših i najvažnijih običaja na veliki hrišćanski praznik Božić jeste miješenje božićne česnice – posebnog hjleba koji se priprema sa vjerovanjem da donosi sreću, zdravlje i blagostanje.
U svim kućama Badnje večer proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja sutra Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
Božićni običaji u srpskoj tradiciji duboko su ukorenjeni u vjeri, porodici i sjećanju na pretke, a među njima posebno mjesto zauzima badnjak. Badnjak nije samo drvo koje se unosi u dom, već važan simbol zajedništva, obnove i duhovne povezanosti.
U Hercegovini se česnica sprema na Badnje veče. Domaćica će umijesiti tvrd, beskvasni hljeb, kao da je odvalila parče kamena koje je okružuje. Ali taj hljeb će ukućanima biti nešto najslađe što će da pojedu sa prepune božićne trpeze.
Badnji dan označava početak priprema za najradosniji hrišćanski praznik – Božić. Ime je povezano s badnjakom, hrastovim drvetom koje se tradicionalno siječe i unosi u kuću, a ovaj dan obiluje običajima i simbolima koji se i danas poštuju u mnogim domovima.
Badnje veče ima poseban značaj za pravoslavne vjernike. Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, svi članovi porodice se okupljaju kako bi zajedno dočekali rođenje Isusa Hrista. Po mnogima najljepše veče u godini bogato je običajima koji nas povezuju sa tradicijom i vjerom.
