Da li je Evropska unija pala na ispitu solidarnosti i spremnosti da brzo reaguje u kriznim situacijama – tema je oko koje se već danima lome koplja kako u svjetskoj tako i domaćoj javnosti.
Turbulencije na evropskim tržištima natjerale su trgovce da se osvrnu na 2008-2009. godinu, posljednji put kada je djelovalo da je finansijski svijet na ivici kolapsa. Dobra vijest ovog puta je da donosioci politika primjenjuju pouke iz te krize.
Privreda će imati ogromne probleme zbog virusa korona i niko ne može znati koliku će štetu privrednici pretrpjeti, ali prvi presjek mogao bi da se napravi oko 1. maja, izjavio je srpski član Predsjdništva BiH, Milorad Dodik.
Španija, jedna od zemalja koja je najteže pogođena korona virusom, poslije Kine, Italije i Irana, zabilježila je nagli porast novih slučajeva zaraze u posljednja 24 sata, pri čemu se očekuje da će se ta brojka dodatno povećati, jer se testira već i broj ljudi.
Evropska centralna banka (ECB) aktivirala je vanredni paket od 750 milijardi evra za ublažavanje uticaja pandemije virusa korona. ECB će kupovati dugove država i kompanija širom evrozone, uključujući Grčku i Italiju.
Zbog pandemije korona virusa SAD, EU i Njemačka su odobrile milijarde evra i dolara kredita i pomoći, piše Dojče vele, uz pitanje da li su to pokušaji da se spriječi recesija ili se svijet već u njoj nalazi.
Prijetnja globalnoj ekonomiji koju trenutno širi korona virus sve više vodi ka strahu od nove pogubne finansijske krize. I u stručnim krugovima sve češće možemo čuti termine poput “crnog labuda”, ali i podsjećanja na najveće finansijske lomove u istoriji – krize iz 1929. i 2008. godine.
Poslovni svijet u Srbiji priprema se za eventualno masovnije širenje korona virusa, što podrazumijeva izradu bekap planova za pojavu virusa u kolektivu, rad zaposlenih od kuće i testiranje funkcionisanja u kriznoj situaciji.
Zemlje članice Grupe sedam (G7) preduzeće usklađene korake radi ograničavanja uticaja širenja virusa korona na ekonomski rast, izjavio je francuski ministar finansija Bruno le Mer.
Švajcarska valuta franak poslednjih nedelja jača prema ostalim svjetskim valutama. Trenutno za franak treba izdvojiti 1,064 evra, što je vrijednost koja odavno nije dostignuta. Kurs franka tako se približio rekordnoj vrijednosti koju je dostigao 2015. godine, nakon odustajanja Švajcarske centralne banke od fiksnog kursa prema evru, prenosi portal Bankar.me.
Predsjednik Evropske centralne banke Kristin Lagard pozvala je vlade evropskih zemalja da se više uključe u podržavanje slabe ekonomije evrozone, putem ciljanog trošenja i reformi za poslovne korisnike.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija naglasio je opredijeljenost Savjeta ministara da, uvažavajući nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH, podrži sve projekte koji za cilj imaju poboljšanje poslovnog ambijenta u zemlji.
Predsjedništvo BiH danas je održalo redovnu sjednicu, a između ostalog je razmatran poziv predsjedniku Crne Gore Mili Đukanoviću za službenu posjetu BiH.
Nevjerovatno, ali istinito, njemačke banke čuvaju tolike količine gotovine da u trezorima ponestaje slobodnih mjesta.
Švajcarski privatni bankari kažu da su im neki klijenti tražili da povuku velike količine gotovine iz banaka kako bi ga sami čuvali u privatnim sefovima ili skladištima, bez obzira na reputaciju te zemlje kao sigurne i pouzdane u finansijskom sektoru.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sreo se danas u Davosu sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem na panelu “diplomatski dijalog na temu u Zapadnog Balkana”.
Bosna i Hercegovina je u proteklih 9 godina spoljni dug povećala za oko 1,6 milijardi konvertibilnih maraka, dok je u tom periodu stranim kreditorima vraćeno čak 6,1 milijardi KM novca poreskih obveznika.
Kada bismo jednom riječju morali opisati svjetsku ekonomsku sliku u protekloj godini, onda bi to sigurno bila neizvjesnost. Rast je usporio već krajem 2018., a spekulacije o potencijalnom dolasku recesije intenzivirane su tokom 2019., i to ne bez razloga.
Briselski portal Politiko napravio je godišnju listu najmoćnijih ljudi u Evropi, odnosno listu od 28 ljudi koji bi u 2020. godini mogli da je oblikuju. Na vrhu liste je francuski predsjednik Emanuel Makron, dok je preostalih 27 osoba sa liste svrstano u tri kategorije koje predstavljaju tri vrste moći: ljudi od akcije, ometači i sanjari.
Ekonomisti u anketi Financial Timesa očekuju dalje usporavanje rasta ekonomije evrozone u idućoj godini, što potvrđuje tezu pojedinih analitičara da su monetarni podsticaji Evropske centralne banke (ECB) došli do svojih granica.