
Istina će vas iznenaditi: Evo šta znači ako niste ništa SANJALI NA BOGOJAVLJENJE
Bogojavljenje obilježavamo danas, a ovaj dan je jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika, ali i dan oko kog se u narodu vijekovima pletu brojna vjerovanja.

Bogojavljenje obilježavamo danas, a ovaj dan je jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika, ali i dan oko kog se u narodu vijekovima pletu brojna vjerovanja.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.

Danas pravoslavni vjernici obilježavaju Krstovdan, veliki praznik koji prethodi Bogojavljenju.

Krstovdan, koji se obilježava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje vjeru, prirodu i čovjeka.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) obilježava danas zimski Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovedi.

Zimski Krstovdan u sebi nosi bogatstvo narodnih običaja i predanja, ali vjernici ne bi smjeli da zaborave ono najvažnije – samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Često se dešava da ljudi, u želji da „ispoštuju red“, skliznu u sujeverje, zaboravljajući da je snaga Časnog krsta daleko iznad svakog običaja, tumačenja i narodnog vjerovanja.

Za Srpsku pravoslavnu crkvu i vjernike danas je jedan od najtužnijih praznika. Na današnji dan, oni se sjećaju života i velikog stradanja Svetih 70 apostola.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u nedjelju, 18. januara, obilježavaju Krstovdan. Prema narodnom vjerovanju, vrijeme na ovaj dan pokazuje kakva nas zima i godina čekaju.

Kićenje božićnog drveta i novogodišnje jelke za većinu domova predstavlja najsvečaniji trenutak godine, simbolizujući nadu u bolje sutra i radost novog početka.

Mali Božić se obilježava 14. januara i u pravoslavnoj tradiciji povezan je sa praznikom Obrezanja Isusa Hrista i danom Svetog Vasilija Velikog. U narodu se vjeruje da je ovaj datum posebno značajan, pa su se tokom vremena razvili brojni običaji i pravila kojih se ljudi pridržavaju kako bi godina bila uspješna i mirna.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara obilježavaju više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru. Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.

U mnogim kućama u zapadnoj Srbiji vasilica se nikada nije pravila kao klasična pogača od bijelog pšeničnog brašna, već kao jednostavna, seljačka proja od bijelog kukuruznog brašna.

Zaleđeni trotoari svake zime odnose na hiljade povreda, a ljekari upozoravaju da su padovi na ledu jedan od najčešćih uzroka preloma, posebno kod starijih osoba. Ipak, uz nekoliko jednostavnih pravila, rizik se može znatno smanjiti.

Sutra praznujemo Mali Božić, prvi dan nove godine po julijanskom kalendaru. Srpska pravoslavna crkva proslavlja još dva praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog i Obrezanje Gospodnje.

Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obilježavaju u ponoć početak nove 2026. godine.

Slovački premijer Robert Fico pozvao je na smjenu Kaje Kalas sa funkcije visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Draško Stanivuković i Sanja Vulić u srdačnom zagrljaju, neprocenjivo! Ovim je riječima Branislav Čerek, predsjednik Gradskog odbora Narodnog fronta Banjaluka, prokomentarisao prisni pozdrav dvoje političara na svečanosti povodom Dana Repubike.

U srpskoj pravoslavnoj tradiciji božićna pšenica ima posebno mjesto i prema njoj se postupa sa poštovanjem i po završetku božićnih praznika.

Nakon Božića, u narodnom vjerovanju postoji poseban period od 10. do 19. januara poznat kao nekršteni dani.

Svečano obilježavanje Dana Republike Srpske, 9. januara, počelo je polaganjem vijenaca kod spomenika palim borcima Vojske Republike Srpske na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci.