
Smeće
Koliko god ih kudili, kriveći ih za sve i svašta, od širenja korone do medijske nepismenosti, građani su, definitivno, najbolje što Bosna i Hercegovina ima. Pokazala je to i afera sa italijnskim smećem u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Bihaću...
Koliko god ih kudili, kriveći ih za sve i svašta, od širenja korone do medijske nepismenosti, građani su, definitivno, najbolje što Bosna i Hercegovina ima. Pokazala je to i afera sa italijnskim smećem u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Bihaću...
Bosnu i Hercegovinu u posljednje dvije godine napustilo je više od 100 hiljada stanovnika, ali ti trendovi zaustavljeni su zbog pandemije korona virusa.
U parlamentarnoj proceduri nalazi se prijedlog izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju na kojem insistira Udruženje poslodavaca FBiH.
U periodu januar – juni 2020. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 209.802 posjete, što je manje za 70,6% i 504.485 dolazaka, što je manje za 65,6% u odnosu na isti period 2019. godine.
U junu prošle godine u Bosni i Hercegovini su boravila 179.103 turista.
Najmanje pola njemačkih, britanskih i francuskih turista prije bi otkazalo putovanje nego da moraju u samoizolaciju po povratku u zemlju, da se testiraju na odredištu ili nose masku na otvorenom, pokazuje istraživanje objavljeno u ponedjeljak.
Njemačka bi uskoro trebala produžiti posebnu dozvolu koja omogućava dolazak ekonomskih migranata iz država Zapadnog Balkana u Njemačku. Šta to konkretno znači, pitali smo advokata Kasima Rašidovića.
Posebna dozvola, koja omogućuje dolazak ekonomskih migranata iz država zapadnog Balkana u Njemačku, biće produžena. Prema nacrtu odredbe, dostupne njemačkoj novinskoj agenciji dpa, njemačko Ministarstvo rada trebalo bi produžiti tzv. Regulativu za zapadni Balkan, tako da će ona važiti sve do 2023. godine.
Nekadašnji njemački fudbalski reprezentativac Andre Širle saopštio je da završava igračku karijeru u 30. godini.
Odliv stanovništva najveći je problem bh. društva, a posljednji podaci Eurostata to samo dodatno potvrđuju.
Kriza nesporno i u najjačoj evropskoj ekonomiji uzima danak. Iako se tokom maja očekivalo da se pojedine industrije u Njemačkoj vraćaju u “kolosjek”, najnoviji podaci i izjave tamošnjih zvaničnika sada pokazuju suprotan trend.
U martu su se vraćali u Srbiju, nedavno su ponovo krenuli da rade put Njemačke i Austrije, a sada se opet vraćaju u domovinu.
Autobusi iz Republike Srpske nakon tromjesečne pauze ponovo saobraćaju ka Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a putovati mogu isključivo državljani BiH koji imaju boravišne i radne dozvole u zemljama Evropske unije.
Proizvodnja, zahvaljujući kojoj njemačka industrija slovi za jednu od najuređenjih, nije uspjela da se odupre najvećem aprilskom udarcu korona krize. Prema najnovijim podacima, industrija u ovoj najrazvijenijoj evropskoj ekonomiji pala je za 17,9 odsto u odnosu na mart. Uvedene restrikcije su u aprilu uzele danak industriji u punoj mjeri i gotovo da je stala svaka peta mašina.
Političari u Bosni i Hercegovini često prisustvuju otvaranju malih infrastrukturnih projekata, poput završenih radova na kanalizaciji ili trotoarima, pa se tako dešavalo da premijeri presijecaju traku na kružnim tokovima, a članovi Predsjedništva BiH otvaraju vodovode ili restorane brze hrane.
Evropska zemlja u koju Srbija najviše izvozi i od koje ekonomski značajno zavisimo i zvanično je u recesiji. Korona kriza smanjila je nemački BDP za prva tri mjeseca ove godine za 2,2 odsto, što je najveći pad ove zapadnoevropske ekonomije u posljednjoj deceniji. I tu nije kraj.
Poslije hakerskog napada na njemačku centralu najvećeg svjetskog dobavljača proizvoda i usluga za dijalizu i bubrežne bolesnike “Fresenius Medical Care” (FMC), poslije dvije nedelje, ovdašnje predstavništvo te kompanije objavilo je da su “nelegalno objavljeni lični podaci o manjoj grupi pacijenata iz više dijaliznih centara tog preduzeća u Srbiji”.
Selektor fudbalske reprezentacije Španije Luis Enrike rekao je da je igranje utakmica bez publike “tužnije od plesa sa sestrom”.
U zemljama širom Evrope danas važe nešto blaže mjere uvedene zbog pandemije korona virusa, a vlade se nadaju da to neće dovesti do drugog talasa zaraze.
Predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila Gabrijel Felbermajer očekuje da će zbog korona virusa svaki pojedinac u Njemačkoj biti siromašniji za najmanje 2.600 evra.