Profesor dr Stevo Pašalić sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu dobitnik je Plakete Rektorske konferencije/Rektorskog zbora BiH.
Za samo osam godina, Bosna i Hercegovina je po osnovu migracija i negativnog prirodnog priraštaja osiromašila za skoro 320.000 ljudi.
Interes građana za odlazak iz Srpske i Bosne i Hercegovine nimalo ne jenjava. Štaviše, sve više ih je spremno da spakuje kofere i, ako je moguće, sa ovih prostora ode jednom za svagda.
Nova godina, novi ministar i pravilnik o podsticajima. A, očekivanja poljoprivrednika i ovaj put ista- uzdaju se u veću novčanu pomoć države.
Jelena Majstorović šef Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja UIO BiH, organizovala je kriminalnu grupu u čijem sastavu su prema navodima iz istrage, bili i drugi službenici UIO BiH i to Radenko Popović, Stevo Savić, Vladimir Puzić, Vladimir Đurđević i Elvis Džaferagić.
Naši najveći demografski gubici nisu u negativnom prirodnom priraštaju, već u negativnom migracionom saldu. To znači da imamo značajne ljudske resurse u dijaspori, a taj ljudski kapital treba da iskoristimo.
Poznata tvrdnja da na jednog muškarca dolazi sedam žena u Banjaluci sada je samo potrošen mit što pokazuju i statistički podaci prema kojima je u ovom gradu, ali i svim drugim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj, daleko više neženja nego pripadnica ljepšeg i nježnijeg pola.
Siromaštvo, nizak natalitet, sve masovniji odlazak ljudi sa ovih prostora, gašenje sela, korupcija – najveći su problemi sa kojima se BiH suočava i kojima vlast mora da se pozabavi daleko ozbiljnije nego dosad.
U Republici Srpskoj je za pet godina sklopljeno 27.440 brakova, dok su zabilježena 4.833 razvoda, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.
Novčana davanja jesu pohvalna mjera i dobro dođu porodicama, ali njihovi efekti u pogledu poboljšanja nataliteta, ipak, nisu vidljivi.
Kad je riječ o natalitetu, ni ove godine ne možemo da se pohvalimo značajnijim porastom broja novorođenih, a za devet mjeseci bilježimo duplo više umrlih od beba koje su došle na svijet.
Surova istina o kojoj građani odavno pričaju, a domaći stručnjaci upozoravaju, i zvanično je potvrđena. Bosna i Hercegovina je druga na svijetu po broju stanovnika koji žive u dijaspori.
Mladi u Bosni i Hercegovini pridaju važnost vrijednostima koje njeguju njihovi roditelji, pa preko polovine želi da odgaja svoju djecu na skoro isti način kako su to činili njihovi očevi i majke.
Mnogi mladi ljudi u Srpskoj i BiH od kojih je nemali broj, praktično, na pragu četvrte decenije, i dalje živi sa roditeljima.
Kako složiti i izložiti 34.250 knjiga, tako da budu dostupne i privlačne svima, od penzionera do djece iz vrtića? I kako sa malo novca i mnogo ljubavi i mašte pripremiti proslavu 100. rođendana?
Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.
Hrana u Republici Srpskoj će i dalje da poskupljuje zbog rasta cijena sirovina i nestašica na svjetskom tržištu, a gotova zimnica od ovogodišnjih proizvoda će da skoči minimalno 40 odsto.
Međunarodni sajam knjige, 27. po redu, u organizaciji „Glasa Srpske“ otvoren je u Sportskoj dvorani „Borik“ prije tri dana, a danas je on oborio rekorde posjećenosti, pošto su na Sajam došle osnovne i srednje škole širom Banjaluke i Srpske.
Da nije bilo ratova i izraženih migracija, Bosna i Hercegovina bi danas imala oko 4,7 miliona stanovnika, odnosno 57 odsto više nego što danas realno ima – nešto više od tri miliona.
U prvoj polovini ove godine, u Srpskoj je rođeno 3.920 beba, dok je preminulo 9.017 njenih stanovnika.