Porodica Kovačević iz Gornje Piskavice, već osamnaest godina vodi životnu bitku sa opakom i rijetkom bolešću, od koje boluje njihov sin Nikola.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, poručuje da će nam, ako se epidemiološka situacija ne pogorša, te dođe do blagog otvaranja inopartnera prema nama i obrnuto, trebati najmanje godinu i po dana da dostignemo onaj nivo privredne aktivnosti sa kojim smo iz 2019. optimistično ušli u 2020.
Na području Semberije pojačane su mjere na sprečavanju pojave i širenja bjesnila, nakon što je dijagnostifikovan jedan slučaj sa područja opštine Srebrenica. Stručnjaci upozoravaju da je najbolja preventiva vakcinisanje i čipovanje životinja.
Vlada Republike Srpske dala je danas saglasnost na Plan utroška sredstava Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite za mart u iznosu od 500.000 KM, a odobrena sredstva biće doznačena Javnoj zdravstvenoj ustanovi Institut za javno zdravstvo Srpske na ime sprovođenja mjera za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti izazvane virusom korona.
Prema posljednjim podacima, u Republici Srpskoj 542 osobe boluju od neke od 202 različite rijetke bolesti, podaci su Centra za rijetke bolesti RS.
Lavovske borbe za srećnije i bezbrižnije djetinjstvo svakodnevica su mnogih djevojčica i dječaka širom Republike Srpske koji od malih nogu biju najteže bitke, a na tom putu ozdravljenja podrška armije humanista već 10 godina im je nepresušan izvor snage kojom ruše sve barijere.
Osuđeni ubica, otmičar i lopov Rasel Bakliv je okončao život smrtonosnom injekcijom u zatvoru u američkoj državi Misuri, mada je putem advokata tražio da kazna bude izvršena u – gasnoj komori.
Pojava glaukoma može da bude samo oftamološko rješivo oboljenje, ali i ne mora. Aritmija može da se desi usljed stresnog načina života, ali i zbog još ozbiljnijih razloga. Niži krvni pritisak je vama u redu, ali možda je on lampica upozorenja.
“Da nije bila Tijana Jurić, ne bi sada bio Tijanin zakon u Srbiji. Da nije bila Zoja Mirosavljević, ne bi bio Zojin zakon u Srbiji. Da nije bila Sofija Mićević, ne bi bio Fond Solidarnosti u Republici Srpskoj. Da nije bila Tatjana Gajić ne bi na pragu bilo rješenje za Laforu i još mnoge neurološke bolesti”.
Gradonačelnik Igor Radojičić je danas sa predstavnicima više institucija i organizacija, potpisao protokol o saradnji kojim su definisane procedure i način postupanja rada sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Neprospavana noć zbog opasnosti od poplava je iza mnogih građana BiH, saniraju se nastale štete, a danas, iako nadležni uvjeravaju da se situacija smiruje i pored neumoljive kiše, strah od najgoreg nije splasnuo.
„Nikada ne legnete a da ne pomislite šta će biti kada mene više ne bude?! To je ona stalna misao koja vam ne da mira nikada.”
Međunarodni dan rijetkih bolesti u RS je danas prošao gotovo nezapaženo, a skromna prigodna manifestacija upriličena je samo u Domu zdravlja u Doboju. Kako su nam potvrdili roditelji djece koja pate od rijetkih bolesti, a takvih u RS ima oko 300, niko od zvaničnika ih danas nije posjetio, niti im se obratio riječima ohrabrenja.
Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se na današnji dan u 94 zemlje svijeta, a prvi put je obilježen 2008. godine. Za obilježavanje dana rijetkih bolesti izabran je zapravo 29. februar, zato što se taj datum u kalendaru pojavljuje tek svake četiri godine, a rijetke bolesti javljaju se još mnogo rjeđe, ali u godinama koje nisu prestupne, obilježavanje se prenosi na 28. februar.
U moru brojnih prijedloga koji su ove godine stigli za dodjelu priznanja koja se uručuju povodom 22. aprila, Dana grada, ima veći broj kandidata, pojedinaca i organizacija koji su sami sebe predložili!
Za najznačajnije priznanje koje se dodjeljuje povodom 22. aprila – Dana grada Banjaluka, „Ključ grada“ sa poveljom počasni građanin ove godine je u igri pet kandidata.
Iz Saveza “Menerali” najavljuju dobre vijesti za očajne roditelje i odrasle korisnike pelena, koje dobijaju preko Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Kamni Valab je godinama živjela zdrav i normalan život kada se odjednom sve promjenilo.
Svima koji su oboljeli od rijetkih bolesti u Republici Srpskoj trajno je omogućeno pravo na zdravstvenu zaštitu i liječenje bez plaćanja participacije, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske.
