
Vanredno stanje
Domaći poljoprivrednici su se opet uhvatili za glavu, ovaj put zbog suše koja im je u dobroj mjeri spržila ovogodišnju ljetinu.

Domaći poljoprivrednici su se opet uhvatili za glavu, ovaj put zbog suše koja im je u dobroj mjeri spržila ovogodišnju ljetinu.

U nikada teže i izazovnije vrijeme, Tvornica obuće „Bema“ iz Banjaluke uspjevala je i uspijeva veoma uspješno da posluje. Na današnji dan, Ilindan, tačno je 20 godina kako ova fabrika postoji i radi. Teško je bilo i još je, ali za sve ove godine imaju sa mnogo toga da se pohvale.

Banjaluka uvodi nove mjere podrške – „Kartice prijateljstva“ za penzionere i lica starija od 65 godina, te „Kartice za zdravo djetinjstvo“ za porodice sa malom djecom, uz koje će ove kategorije naših sugrađana, kroz povoljniju kupovinu u više od 20 prodajnih objekata na području grada, od sada moći ostvariti uštede.

Četvoročlanoj porodici u BiH je prošlog mjeseca za troškove života bilo potrebno gotovo 3.000 KM. Riječ je o minimalnim troškovima porodice koju čine dvoje odraslih i dvoje djece, od kojih je jedno u uzrastu osnovca, a drugo srednjoškolca.

Troškovi života u našoj zemlji stalno rastu. Sindikalna potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3.000 KM, a uslijedilo je i novo poskupljenje goriva. Pokrenulo je to stara pitanja: slijedi li novo poskupljenje hrane? I dok građani strahuju, proizvođači prijete protestima. Nadležni šute.

Nekada smo odlazak u prodavnicu doživljavali kao rutinu, svakodnevnu aktivnost o kojoj nismo previše razmišljali. Danas je to velika briga.

U Republici Srpskoj i BiH radnici odavno ne mogu da žive od prosječne, a posebno od minimalne plate.

Svaki odlazak u kupovinu, bilo da se radi o osnovnim životnim namirnicama ili drugim proizvodima za široku potrošnju i svakodnevnu upotrebu, građani dočekuju sa pitanjima kakve će ih cijene sačekati na rafovima, da li će imati dovoljno novca da kupe sve što im je potrebno ili će se morati odreći nečega…

Vekna "sava" hljeba koštaće 54 dinara i nakon 1. juna kada ističe važenje aktuelne uredbe kojom je ograničena cijena hljeba.

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana.

Republika Srpska ima najveći minimalac u regionu, hvale se političari na vlasti, pogotovo oni sa američkih crnih lista koji, od prije neki dan, svoje pozamašne plate primaju u kovertama. Istim onim kovertama koje su za isplatu radnicima strogo zabranjene.

Odlazak u prodavnicu mnogima predstavlja izazov zbog enormnih poskupljenja. Stalni rast cijena brojne je porodice doveo do ruba egzistencije jer i ono najosnovnije postalo im je luksuzno, a sve što se nekada smatralo luksuznim, danas je u potpunosti nedostižno.

Kako se bliži sezona kojeg voća i povrća, umjesto da bude jeftinije, kod nas kontra. To je primjetno kod mladog kupusa, krompira, krastvca, paradajza, patlidžana. Početkom marta i krajem marta druge su, naravno veće, i cijene banana, kivija i kruške viljamovke.

Jedna od negativnih posljedica povećanja minimalne plate u Srpskoj na 900 maraka je poskupljenje pekarskih proizvoda, pa je tako za hljeb sada potrebno izdvojiti i do 2,30 KM.

Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja EU, a koji se reflektuju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta.

Pekarski proizvodi u većini pekara u Republici Srpskoj dodatno su poskupjeli, ističu sagovornici iz pekarskog sektora, te uvjeravaju da bi u narednom periodu cijene trebalo da miruju.

Pola mjesečnog budžeta, koliki god da je, potrošimo na hranu. Ne zato što smo izjelice, volimo da se gozbimo, hodamo po restoranima, već zato što je kod nas hrana nezamislivo skupa. Em vidimo, em osjetimo po tanušnim novčanicima.

"Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50". "Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM". "Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena".

Brašno, voda, kvasac, malo soli i šećera, sjedi – mijesi hljeb... Jer kilogram pšenice košta manje od kifle u pekari.