Dragan Kojić Keba davno je predvidio svoju slavu, a priznao je i da je u životu često dobijao znakove koji su mu govorili šta će se desiti.
Na susretu lovačkih veterana u Gornjoj Lepenici ispod planine Motajice, glinene golubove gotovo niko od takmičara nije uspio pogoditi iz puške, izuzev Ostoje Oljače i Nebojše Rakića.
Ostrvo Gajola je malo, ali lijepo formirano ostrvo neposredno uz Napuljski zaliv, koje zapljuskuje kristalno bistro more. Na njemu se čak nalazi i privatna vila iz koje se može uživati u spektakularnom panoramskom pogledu. Ipak ovo ostrvo je napušteno, a mnogi lokalni stanovnici odbijaju da mu se uopšte približe, iz straha da ne postanu sljedeća žrtva prokletstva ostrva.
Svi volimo kad nam u kući sve sija od čistoće, ali ko još ima vremena da briše prašinu svakog dana? Uz ovu tečnost čistićete kuću tri puta rjeđe.
Lovor je biljka mediteranskog porijekla, koja ponekad uspijeva i na blagoj kontinentalnoj klimi.
Bivši stanovnici nekoliko glamočkih sela, tradicionalno u avgustu posjećuju rodni kraj.
Stanovnici naselja u neposrednoj blizini Regionalne eko – deponije u Bijeljine žale se na nepodnošljiv smrad koji se šiti sa deponije.
Poslije pauze od pola vijeka „Zavičajni muzej” Gradiška upalio je svjetlo na ljetnjoj pozornici pored Save, okruženoj austrijskom vjećnicom i carinarnicom, te bivšim hotelom „Kajzer”.
Voćari koji voćnjake imaju na južnom gradskom izlazu ovog ljeta muku muče sa puževima, koji su u posljednjih mjesec dana okupirali njihova imanja.
Starica Jeroslava Kijevčuk iz Čatrnje kod Gradiške, koja uveliko gazi devetu životnu deceniju, ne odvaja se od svoga cvijeća u vrtu ispred kuće.
U trebinjskom naselju Dživar živi Ljubica Miladinović, koja u svom vrtu ima više od 500 sadnica ruža raznih boja, koje u maju, mjesecu ruža, šire opojni miris.
Pedesetšestogodišnji Vitomir Škipina (56), jedini stanovnik sela Kremin, u fočanskoj mjesnoj zajednici Kozja Luka, čekajući donaciju za obnovu spaljene porodične kuće, a koja nikako da stigne, napravio je kolibu u koju se smjestio zajedno sa svojim kozama.
Na našem tržištu je jako malo sjemenske raznovrsnosti, tek tridesetak vrsta od hiljade postojećih, zbog čega su mladi aktivisti iz Čelinca riješili da obogate tu ponudu.
Tkane ponjave i staze, heklani gobleni, vezeni stolnjaci, pleteni priglavci i druge rukotvorine Slavice Kojadinović iz Bajinaca koja je u ovo selo došla prije petnaestak godina iz Zemuna pobuđuju veliko interesovanje njenih komšija.
Vodenica na potoku u Drugovićima, podignuta prije jednog vijeka, a po pričanju mještana, dogodilo se to nekako u ovo, proljećno vrijeme, othranila je nebrojeno generacija.