Ovogodišnja proljetna sjetva biće najskuplja koju pamte poljoprivredni proizvođači.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da farmeri ne mogu opstati u otežanim tržišnim uslovima kada su izrazito visoke cijene žitarica i evidentan prekomjeran uvoz mesa.
Ukoliko su vaše biljke počele da venu, za taj problem postoji efiksno, i sasvim pristupačno rješenje.
Snježana i Aleksandar Mijatović već nekoliko godina prkose stereotipu da je život na selu nemoguć. Njih dvoje šalju poruku i pojedincima i državi – u selo zaista vrijedi ulagati.
Prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ne posustaje ni u vrijeme pandemije, pa su nam i ove godine iz inostranstva stigle stotine miliona kilograma mesa, voća, povrća, žitarica, vrijednih preko pola milijarde KM.
Građani Srpske su ove godine, gotovo iz sedmice u sedmicu, na udaru poskupljenja osnovnih životnih namirnica, i to u priličnim iznosima, a neće biti mirni ni u narednom periodu jer su u najavi novi skokovi cijena hrane i proizvoda koje svakodnevno koristimo.
Iako su cijene pšenice na svjetskim berzama odletjele u nebo, zalihe na domaćem tržištu donekle zaustavljaju talas većih poskupljenja, a mlinari i pekari ne znaju do kada ćemo tome odolijevati.
Rast cijene đubriva globalni je problem uzrokovan rastom cijena energenata, što za posljedicu ima opšti talas poskupljenja, a apeli SDS i drugih opozicionih stranaka da se donesu mjere za pomoć proizvođačima žitarica u Srpskoj zasnovane su na politikanstvu.
Verka Dodić iz Dolova kod Pančeva odlučila je ove godine da prva u selu u svojoj bašti posije neuobičajenu biljku. Niko iz sela nije vjerovao da će joj zamisao uspjeti, ali ona je vjerovala da će imati dobar rod i - bila je u pravu. Sada joj svi koji joj nisu vjerovali pomažu.
Smanjen je rod, ali su udvostručene cijene povrća, pa će se ovogodišnja proizvodnja ipak isplatiti povrtarima. Boranija nikada nije bila skuplja, a sve vrijeme bila je na cjeni i u veleprodaji.
Suša i ekstremno visoke temperature ovog ljeta umanjile su rod povrća i voća što se odrazilo i na cijene koje su čak i utrostručene. Karton kupusa od 20 kg u Semebriji, koja je prepoznatljiva po ovom povrću, košta rekordnih 25 KM.
Domaćice Mara Mandić (46) i Danijela Predojević (44) iz Koprivne kod Oštre Luke godinama spremaju domaći ajvar koji žele da brendiraju i proizvode ga u svom industrijskom pogonu.
Prošle godine glave nam je došla korona, a sada nas je dokusurila suša. Povrtarstvo propada, svake godine je sve manje proizvođača, jer mladi ne žele da se bave poljoprivredom, ostali smo samo mi stariji.
Zadruge, kao najstariji i najbolji vid organizovanja poljoprivrednih proizvođača imaju veliku ulogu u unapređenju konkurentnosti poljoprivrede u Srpskoj.
Prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih kultura glavni je razlog što domaći farmeri nisu u mogućnosti da prodaju ono što su teškom mukom proizveli, pa na deponijama završavaju ogromne količine ovih proizvoda, prije svega povrća.
Pored toga što godinama muku muče s prekomjernim uvozom i nedovoljnim podsticajima, domaći farmeri, prije svega ratari, trenutno se suočavaju s drastičnim poskupljenjem repromaterijala koji se koriste u ovoj proizvodnji.
Sjetva ozimih žitarica u Srpskoj počela je kasnije zbog vremenskih prilika, ali se obavlja u izuzetno dobrim uslovima.
Uzgoj autohtonih sorti voća sve je zastupljeniji u potkozarskim selima, zato što su one otporne na bolesti i neuporedivo zdravije od plantažnih sorti. To je ponovo aktuelno zbog skorašnje jesenje sadnje voća.
Onaj ko je imao tu privilegiju da odrasta sa bakom i djedom zna da su to dani urezani u sjećanje.
Semberski povrtari s mukom su sačuvali ovogodišnji rod, koji je zbog vremenskih neprilika – padavina i temperaturnih oscilacija, bio izložen stresovima, napadu štetočina i biljnih bolesti, a nemaju kome da ga prodaju.
