Po njegovim riječima, koliko smo u ovom pogledu u zaostatku u odnosu na razvijene zemlje odlično ilustruje nedavni izvještaj Svjetske banke o stanju u oblasti inovacija i preduzetništva u BiH.
Sama činjenica da smo u 2018. imali samo četiri registrovana patenta, a tu govorimo o pravima intelektualne svojine, govori o tome u kakvom stanju su inovacije kod nas. Ne znam da li je tu u pitanju nedostatak inovacija koje bi se štitile patentima ili nepoznavanje sistema zaštite intelektualne svojine, što isto tako može biti slučaj, ali to su pokazatelji koji su porazni, čak i u odnosu na zemlje u regionu – smatra Rajčević.
Srpska bi, dodaje, mogla da se ugleda na Srbiju, koja je u posljednjih pet-šest godina doživjela veliki zamah u smislu izgradnje ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama.
– Ako pogledate Srbiju, ona se potpuno orjentisala u tom pravcu. Zato sada imate Srbiju kao jednu regionalnu silu u domenu primjene informaciono-komunikacionih tehnologija i izgradnje tih privrednih kapaciteta. Svi pokazatelji su na njihovoj strani, što je možda i za nas srećna okolnost, jer imamo zaista dobre odnose na Vladom Srbije i pokušavamo da te neke prakse i aktivnosti koje su oni već prošli preslikamo ovdje, a ako ne možemo da preslikamo, onda bar da prilagodimo na RS – kaže Rajčević.
Ministar ističe i da se u pravcu ekonomije zasnovane na znanju moramo kretati, ako mislimo da danas egzistiramo kao društvo. Reakcije na takve planove ministarstva su, dodaje, dosta pozitivne, ali čini mu se i da postoji određena doza otpora “tamo gdje ga ne bi trebalo biti”.
– Bojim se da u akademskoj zajednici postoji jedan zastarjeli način razmišljanja. Možda fakulteti iz oblasti tehničkih i prirodnih nauka više podržavaju ovo što planiramo da uradimo u sektoru visokog obrazovanja, ali ima dosta otpora u nekim drugim dijelovima akademske zajednice. Bez obzira na to, odlučni smo da idemo u tom pravcu, jer više nemamo ni izbora. Tu moramo biti potpuno otvoreni i jasni, nemamo više izbora, moramo krenuti u korjenite reforme, što podrazumijeva i reforme u sektoru visokog obrazovanja, podsticaj naučno-istraživačkoj zajednici, spajanje te zajednice i privrede, te animiranje privrede da se više usmjeri ka onome o čemu govorimo. Tu se mora aktivno raditi, a mi kao ministarstvo smo neki predvodnici te nove strategije – objašnjava Rajčević.
Kako ističe, u političkom vrhu RS i kod donosioca odluka postoji konsenzus i podrška za takve planove, ali potreban je i širok društveni konsenzus, te da se to sve pretoči u praksu.
– Vjerujem da će to biti bolan proces za neke, ali bez obzira na to, ne možemo zbog toga da žrtvujemo planove i strategiju – zaključuje on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu