Društvo

RIZIK OD USKRŠNJIH PRAZNIKA Epidemiolog o ljetu pred nama i vakcinama protiv korone koje tek stižu

Profesor doktor Branislav Tiodorović, epidemiolog i član Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa, rekao je da je mišenja da Srbija ima kolektivni imunitet kada govorimo o korona virusu, i da je on više od 80 odsto, ali to treba da potvrde i analize.

RIZIK OD USKRŠNJIH PRAZNIKA Epidemiolog o ljetu pred nama i vakcinama protiv korone koje tek stižu
FOTO: KOSTADIN KAMENOV/RAS SRBIJA

Mišljenja sam da imamo kolektivni imunitet kada govorimo o korona virusu, i da je on više od 80 odsto, ali to treba da potvrde i analize. Trenutna epidemiološka situacija kada govorimo o kovidu 19 je pod kontrolom, ali, omikron je i dalje dominantan i kod nas i u svijetu, pa ostaje snažna preporuka da se pridržavamo osnovnih mjera zaštite, prije svega, nošenja maske u zatvorenom prostoru, a to pogotovo važi za najugroženije kategorije. Dolaze nam praznici, ljudi će više biti u kontaktu, ali poslije njih ne očekujem talas, samo blagi rast brojki koje će biti pod kontrolom, kaže profesor doktor Branislav Tiodorović, epidemiolog i član Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa. 

Smatra da imamo više zaraženih koji su bez znakova oboljenja i da kada bi se svi testirali da bi brojke bile veće kao u Zapadnoj Evropi. Ističe da nemamo epidemiju gripa koji je zakasnio mjesec dana, i da je nećemo ni imati. Što se korone tiče, pred nama je mirno leto, a na jesen se očekuje povećanje inficiranih, ali ostaje nada da će proizvođači napraviti vakcinu koja će moći da se suprostavi dominirajućem tipu kovida 19, te da se tada treba vakcinisati. Tada bi već, kako smatra većina naučnika u svijetu, kovid 19 trebalo da bude endemska bolest jer je došlo do balansa makro i mikro organizma, odnosno čovjeka i kovida 19.

– Može se reći da nam je trenutno epidemiološka situacija korona virusa pod kontrolom, odnosno da nam je stabilizovana, odnosno da imamo zaravnjenje epidemijske krive po broju pozitivnih na testiranju. Očekivali smo da će krenuti opadajući trend, međutim, on još ne kreće tako intenzivno da pada. Povoljno je to što hospitalizacija opada, ali se broj preminulih još održava na nekom značajnom nivou. To je ono što malo zabrinjava, iako se, pre svega, radi, gledajući podatke, o osobama sa komorbiditetima, koje duže boluju i kod kojih i omikron, iako se smatra slabijim što se tiče intenziteta kliničke slike, predstavlja faktor za vrlo tešku kliničku sliku, čak i sa fatalnim završetkom- navodi Tiodorović.

Pročitajte još

– Povećanje broja pozitivnih je i u Zapadnoj Evropi, ali ipak, i kod njih je hospitalizacija u velikom opadanju. Jedini rizik će nam biti, i njima i nama, predstojeći uskršnji praznici, katolički i pravoslavni Vaskrs, kada se veći broj ljudi kreće, kada veći broj ljudi dolazi u kontakt. Sigurno je da imamo daleko više pozitivnih koji su bez znakova oboljenja, odnosno nemaju tegobe, takođe je sigurno da se mnogi ne testiraju a da bi testiranjem taj broj možda bio i veći, kao što je to i u Zapadnoj Evropi. Sad se priča da ima novi soj XE. Nije to novi so,  što su Englezi i još neke zemlje potvrdili. On je po sastavu, isti kao onaj što su Belgijanci prvi objavili još u januaru, kombinacija BA1 i BA2. Neki ga sad zovu kombion, iliti kombon, tako da sa te strane mislim da sve ide ka smirivajućem toku. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) to, takođe, potvrđuje. I ona kaže sasvim jasno da se smanjio, barem prema opštim podacima, broj pozitivnih u cijelom svijetu. Ali, treba biti strpljiv. Treba u ovoj situaciji, a kod nas je to važno i zbog predizbornog i postizbornog perioda, koji predstavljaju jedan rizik  jer se ljudi okupljaju mnogo više i kontaktiraju iako je lijepo vreme i ljudi su dosta na otvorenom. S obzirom na sve to, trebalo bi da se pridržavamo mjera a ako ništa drugo – maske u zatvorenom prostoru a posebno oni koji su preosjetljivi, sa imunodifincijencijom. Vidite, Austrijanci su vratili obavezu nošenja maski, pa i Nemci, mada ima i suprotnih – Hrvati su ukinuli sve mjere, a kod nas je to ukinuto još ranije. Narod je sam donio odluku- rekao je on.

Dakle, treba, prije svega, da se čuvaju oni koji imaju komorbiditete, koji su bolesni, ali i zdravi i sa boljim imunitetom, jer treba misliti na ljude koji mogu da budu žrtve. Omikron je za mlade, zdrave ljude, možda nedovoljno opasan, skoro i da nije, ali za ove starije i za komorbiditetima nije tako. 

– Mislim da se odvija predviđanje da ćemo u maju pa nadalje i tokom ljeta, što se tiče kovida 19, imati mirnu situaciju. Ali, za jesen, prozvođači vakcina moraće da priozvode vakcinu koja će odgovarati dominirajućem tipu u to vrijeme. Nešto slično kao što radimo kod sezonskog gripa. Tako da se može reći da će do tada situacija biti mirna. Malo zbunjuje ovo što se broj pozitivnih zadržava na 1.000, 1.200, 1.300 čak do 2.000 vidite koliko to odskače, ali zaključujemo da pad hospitalizacije ipak doprinosi tome da smatramo da je kovid pod kontrolom, i da se može uz primjenu mjera onih koji su najosetljiviji, imati potpuno stabilna situacija- rekao je epidemiolog Tiodorović.

Pročitajte još

– To se i očekivalo. I veliki broj naučnika u svijetu smatra da je to moguće, da je došlo do balansa makro i mikro organizma. Makro-čoveka u humanoj populaciji i mikrogranizma odnosno kovida 19. Taj balans je već suprostavljen, on će se pojačavati i dalje, i mi ćemo  zbog toga, u stvari, imati endemizaciju odnosno jedan miran period. Odnosno da ćemo samo na jesen i zimu, kada ljudi borave u zatvorenom prostoru, i kada infekcije rastu, imati rast. Prema tome, moraćemo da sprovodimo mjere samozaštite – maska u zatvorenom prostoru i distanca a još bolje rješenje će biti ako proizvođači vakcina dođu do još uspješnijih vakcina, koje će moći da se suprostave kovidu 19 u to vrijeme- ističe on, pišu Novosti.

– Mislim da ima vremena. Normalno, 4. buster doza je bila preporučena osobama sa imunidificijencijom, padom imuniteta iz različitih razloga zbog njihovih osnovnih bolesti, i to je sasvim za očekivati. Međutim, ima još do jeseni vremena da se proizvede vakcina koja će odgovarati dominirajućem tipu u to vreme, jer su ipak sve analize stručne i naučne potvrdile da smo imali, ipak, malo problema što se tiče vakcina u odnosu na omikron, jer je sa promenom soja došlo do toga da obolijevaju i oni koji su vakcinisani- kaže on.

– Neko ima više, neko manje u Evropi, a što se nas tiče, mi smo dostigli dosta taj kolektivni imunitet. Vakcinacija kod nas nije prešla 55, 56, 60 odsto odrasle populacije, ali je, ipak, puno steklo prirodni imunitetet preboljevanjem. Bilo bi bolje da samo bili vakcincinisani, onda bi bila bolja zaštita najosjetljivije populacije, mislim na stare osobe i na hronične bolesnike, nebitno da li su mladi ili stari, dijabetičari su i sa 15 godina i sa 85 godina. Dakle, ipak, mislim da mi imamo kolektivni imunitet, ali to što ja mislim treba da bude potvrđeno laboratorijskim analizama, i nadam se da ćemo to imati urađeno u toku narednih mjeseci. Rade se projekti koji treba to da potvrde- objasnio je Tiodorović.

Mislim da smo prešli i više ako pogledamo koliko je ljudi bolovalo. Jer, imali smo talas krajem prošle godine i djelimično početkom ove, a ukupno smo imali  neko kaže tri talasa, neko četiri, neko pet. Sve zavisi kako se posmatra njihov početak i završetak. Ali,  sigurno je sa tim velikim brojem pozitivnih, oboljelih, visoke hospitalizacije koje smo imali za ove dvije protekle godine, stvoren veći kolektivni imunitet, i smatram da je 80 odsto.

– Za Uskrs nam, koliko se sjećam od ranijih godina, dođe najmanje oko 400.000 ljudi. Možda ova situacija sa Ukrajinom i ekonomski problemi smanje taj broj, ali znam da svi naši zemljaci koji rade po Zapadnoj Evropi, jedva čekaju Vaskrs da bi došli, da obiđu svoje, da se opuste. S obzirom na sve to, čim imamo toliki priliv ljudi, toliko veće komunikacije, imaćemo više mogućnosti za kontakte, za više rizika, može se desiti, ali ja ne očekujem veliki talas, nego malo povećanje koje će biti pod kontrolom. Jer, ipak, prirodni uslovi i veća prokuženost i prirodni imunitet su ti koji će sprečiti veliku pojavu broja pozitivnih, a i ako bude pozitivnih, hospitalizacije ne očekujemo. To je uočeno i u Evropi, i u svijetu, pa i kod nas.  Dovoljno govori to što smo dobar dio vrlo važnih hospitala za naše hronične bolesnike pretvorili iz kovida u njihovu osnovnu djelatnost, a imamo dovoljno kovid bolnica – u Batajnici, Kruševcu i Novom Sadu, da se lečenje sprovodi kako treba- kaže epidemiolog.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu