Kultura

Rječnik balkanske mitologije (40): Kult zmije

U mitologiji srpskog naroda zmija ima suprotna značenja: pozitivno i negativno.

zmije obmotane oko glave žene koja se smije
FOTO: AHMAD YUSNI/EPA

Blagotvorno i pozitivno kao čuvarkuća, i solarno-nebeski kao poljarka.

Sa Mjesecom, odnosno lunarnim kultom, snažno su povezane mitske životinje, prije svih zmajevi kao “mitski konji”. Špiro Kulišić kult zmije dovodi u blisku vezu sa “todorcima”, htonskim bićima tračke i dioniske religije.

Htonski karakter todorovskih konja i jahača potvrđuju i običaji u vezi sa zmijama koji se obavljaju u Todorovu subotu. I na Kosovu vjeruju da na Todoricu izlaze zmije iz zemlje i tog dana ljudi ne rade. O lunarnom karakteru ovih bića postoje nesumnjiva svjedočanstva. Toga dana, Todorove subote, povorke konja, mitskih demonskih bića, kreću usred noći.

Dakle, zmija, koja se javlja kao atribut boginje Mjeseca, plodnosti i vegetacije, u nekim našim vjerovanjima i običajima ujedno se pojavljuje kao životinjski predstavnik žitnog demona, ponekad i u vezi sa Mjesecom (mlada nedjelja).

U nekadašnjoj Trakiji zmija je bila sveta životinja Sabazija, kao drevnog božanstva trakijsko-frigijskog plemena. Sabazije je bog prirode, zemljoradnje i svekolikog rasta, ali i bog mrtvih. Često se tračko božanstvo dovodi u neposrednu vezu sa dioniskim kultom i, dalje, sa zmijom. Ne iznenađuje otuda sačuvano, a veoma živo predanje o magijskoj funkciji zmije u istočnim krajevima srpstva.

Trački kult Dionisa podsjeća na obrede koje je Euripid prikazao u Bahantkinjama. Ceremonije su se odvijale noću, u planinama, uz svjetlost baklji. Njih je pratila divlja muzika, koja je izazivala kod vjernika radosnu vrisku i pomamnu igru. Uglavnom su se žene predavale ovim razuzdanim i iscrpljujućim igrama. U rukama su držale zmije posvećene Sabaziosu, ali i noževe i tirse. Dospijevši do vrhunca, do stanja “božanske ludosti”, one bi grabile životinje namijenjene žrtvovanju, pa komadajući ih i kidajući proždirale njihovo sirovo meso. Riječ je o ritualnoj identifikaciji s bogom.

I danas još u istočnoj Srbiji, u okolini Zaječara i Negotina, postoji niz pomamnih plesova uz velike vatre u kojima učestvuju žene, što je, svakako, prežitak drevnih praksi posvećenih htonskom božanstvu čiji je simbolika sačuvana u kultu zmije.

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Rječnik balkanske mitologije (21): Mitra

Rječnik balkanske mitologije (22): Stribog

Rječnik balkanske mitologije (23): Perun

Rječnik balkanske mitologije (24): Perun razbijač

Rječnik balkanske mitologije (25): Satanizovani Perun

Rječnik balkanske mitologije (26): Dažbog

Rječnik balkanske mitologije (27): Zaštitnik kućnog ognja i vatre

Rječnik balkanske mitologije (28): Hromi Daba

Rječnik balkanske mitologije (29): Sveta Petka – Mokoš

Rječnik balkanske mitologije (30): Boginja Vesna

Rječnik balkanske mitologije (31): Morana

Rječnik balkanske mitologije (32): Sveti Đorđe

Rječnik balkanske mitologije (33): Sveti Jovan

Rječnik balkanske mitologije (34): Sveti Nikola

Rječnik balkanske mitologije (35): Vila

Rječnik balkanske mitologije (36): Drekavac

Rječnik balkanske mitologije (37): Zmija

Rječnik balkanske mitologije (38): Zmijska košuljica

Rječnik balkanske mitologije (39): Ljekovita svojstva zmije

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu