Društvo

"Samo želim život bez straha i lijekova" Stefanu (19) koji boluje od epilepsije operisan mozak u budnom stanju

Stefan Aleksandar Knežev (19) epilepsiju je dobio sa 17 godina i ističe kako mu se od postavljanja dijagnoze promijenio život, ali i odnosi sa okruženjem jer nije uvijek nailazio na razumijevanje za svoje stanje.

"Samo želim život bez straha i lijekova" Stefanu (19) koji boluje od epilepsije operisan mozak u budnom stanju
FOTO: D. MILENKOVIĆ/RAS SRBIJA

Imao sam izbor da li da se operišem ili ne, a pošto sam želio da živim bez straha, jer i sa lijekovima može da mi se desi da dobijem napad, odlučio da želim da se podvrgnem operaciji kako bih ponovo živio bez stalnog rizika – istakao je on, i dodao da će, prema savjetu ljekara, njegova terapija u naredne dvije godine postepeno da se smanjuje, do potpunog ukidanja i života bez lijekova, piše Blic.

Operacija je dugo trajala, bila je vrlo zahtevna logistički a i zato što podrazumjeva kompleksnu interakciji medicinskih stručnjaka, kažu ljekari Klinike za neurohirurgiju i neurologiju s Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije. Oni su Stefanu uklanili dobroćudni tumor na mozgu, koji je uzrokovao epilepsiju, a opraciju su izveli u nad pacijentom u budnom stanju, uz punu saradljivost pacijenta tokom operacije, a u cilju očuvanja moždanih funkcija.

Prof. dr Vladimir Baščarević, zamjenik direktora Klinike za neurohirurgiju, UKCS, koji je zajedno sa timom stručnjaka izvršio neurohirurški zahvat kojim je Stefanu uklonjen tumor, istakao je da operacija jeste šansa za određeni broj pacijenata koji ispunjavaju uslove ovakvog zahvata.

Pročitajte još

– Riječ je o elitnom operativnom postupku koji se prethodnih godina obavljao isključivo u najrazvijenijim zdravstvenim centrima i veoma smo ponosni na čitav tim koji je učestvovao u ovom postupku. Cilj operacije u budnom stanju je da se sačuva određeni deo mozga zadužen za funkcije kao što su govor ili motorika, a koji bi u slučaju operacije mogao trajno da se ošteti. Zato je tokom postupka potrebna stimulacija pacijenta i razgovor sa njim, kako bi smo pratili te centre – rekao je prof. Baščarević, i dodao da su s ovim operativnim zahvatom šanse za potpuno izlječenje epilepsije oko 80 odsto.

U Srbiji čak 70.000 ljudi živi s epilepsijom, od kojih preko dvije trećine oboljelih nema epileptične napade i tako se po kvalitetu života izjednačava s onima koji tu bolest nemaju. Značajan dio oboljelih, nažalost, otporan je na dostupne terapije, zbog čega stručnjaci takvim pacijentima predlažu druge dostupne metode, među kojima je i operativni postupak uklanjanja žarišta bolesti na mozgu.

Povodom Ljubičastog dana kojim se širom svijeta obilježava međunarodni dan podizanja svijesti o epilepsiji, ljekarski tim koji je učestvovao u operativnom liječenju govorio je o ovoj metodi, ali i o brojnim problemima s kojima se suočavaju oboleli, na konferenciji koju je organizovala Srpska liga za borbu protiv epilesije.

Predsjednik Srpske lige za borbu protiv epilepsije doc. dr Aleksandar Ristić sa Klinike za neurologiju UKCS istakao je da je važno da se o epilepsiji govori budući da zbog i dalje izražene stigme u društvu veliki broj oboljelih krije svoje stanje.

– Srpska liga za borbu protiv epilepsije je strukovno i neprofitabilno udruženje i jedno je od najstarijih ovakvih udruženja kod nas. Osnovano 1980. godine i od tada je kao nacionalni ogranak ravnopravan član krovne organizacije epileptologa – Međunarodne lige za borbu protiv epilepsije. Srpska liga okuplja medicinske profesionalce i angažovana je u realizaciji edukativnih i istraživačkih aktivnosti, a u cilju adekvatne zdravstvene, profesionalne i socijalne podrške oboljelima. Kroz rad sa neurolozima nastojimo da pospješimo liječenje ove bolesti, ali i da kroz adekvatnu edukaciju u opštoj populaciji podignemo svijest o potrebama oboljelih – istakao je dr Ristić.

Govoreći o nedovoljno razvijenoj svijesti i znanju o epilepsiji u opštoj populaciji, prof. dr Dragoslav Sokić, direktor Klinike za neurologiju UKCS i predsednik Skupštine Srpske lige za bobru protiv epilepsije, detaljno je ukazao na sve aspekte ove veoma česte neurološke bolesti sa posebnim osvrtom na različite vidove liječenja, dugoročnu prognozu bolesti, ali i na institucionalnu stigmu i predrasude sa kojima se oboljeli susreću.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu