Na temelju ličnih iskustava s napadima panike, Trejsi Sciuli, terapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom, danas pomaže svojim klijentima u prevladavanju ovog zastrašujućeg problema.
Objasnila je za Helt da je početna tačka za napade panike različita za svakoga.
– Strahovita misao ili briga mogla bi da prevlada njihovim umom, praćena navalom fizičkih simptoma, a zatim te strahovite misli počinju da se pojačavaju i pogoršavaju – rekla je dodajući:
– Za druge, osjećaj ubrzanog otkucaja srca ili stegnutosti u prsima može da bude ono što pokreće paniku – dodala je ona.
Sciuli je objasnila da kad počne napad panike, um i telo percipiraju prijetnju i reaguju na način koji se suprotstavlja toj prijetnji. Ovaj odgovor isti je kao kad biste bili u opasnosti ili se branili, rekla je.
Iako napadi panike nastaju kad nema neposredne prijetnje, vaše tijelo vjeruje da je ona prisutna i radi ono što je osmišljeno da radi.
Evo kako se napadi panike javljaju, šta ih izaziva i kako Sciuli i drugi stručnjaci preporučuju pacijentima da se nose s njima.
Panični napadi su odgovor na prijetnju
Prema Američkom psihološkom udruženju, panični napad je nagla i preplavljujuća anksioznost ili strah koji se javlja niotkuda.
Može da bude praćen ubrzanim otkucajima srca, poteškoćama s disanjem i paralizirajućim strahom. Takođe možete doživjeti pojačano znojenje, drhtanje, stegnutost u grudima, hiperventilaciju, povećanu tjelesnu temperaturu i osjećaj da će se nešto strašno dogoditi.
Česta je zabluda da su panični napadi i anksioznost sami po sebi poremećaji.
– Panični napadi i anksioznost su normalne i prilagodljive reakcije prisutne od rođenja. Doživljavamo te emocije kako bismo ostali sigurni – rekla je Sciuli.
– Panični napadi se najčešće javljaju kada počnemo nešto da smatramo prijetnjom, a nemamo vještine za suočavanje s onim o čemu razmišljamo ili šta osjećamo – dodala je.
Nekoliko faktora, uključujući genetiku, prisutnost bliskih rođaka koji doživljavaju napade panike, stanja poput anksioznosti ili PTSP-a te pretjeranu konzumaciju kofeina, mogu povećati rizik pojedinca za napade panike, rekla je psiholog Stefani Karnes.
– Napadi panike mogu da se dogode zbog hroničnog stresa, anksioznosti, specifičnih fobija ili spoljašnjeg ili situacijskog okidača, ali okidač nije uvijek očigledan – rekla je Karnes dodajući:
– Moji napadi panike obično nastaju zbog turbulencija tokom letenja. Oni koji nisu doživjeli napade panike mogu ih smatrati pretjeranim reakcijama na stres u životu ili pokušajima privlačenja pažnje – dodala je.
Pokušaj sprječavanja napada panike možda neće pomoći
– Uhvatiti panikom ispunjene misli u samom početku i odgovarati na njih jača uvjerenje da iako ne možete zaustaviti automatske misli koje mogu pokrenuti napad panike, možete promjeniti tok svojih misli kako biste spriječili potpuni napad panike – rekla je psihologinja.
Međutim, ako već ulazite u napad panike, ove strategije neće djelovati jer je vaše tijelo već duboko u reakciji “borba ili bijeg”.
– Tada su strategije usmjerene na tijelo, kao što su duboko disanje, usporavanje brzine disanja, distrakcija kroz intenzivne senzacije poput korišćenja hladne terapije ili kiselih bombona, ili uključivanje u zaista angažujući šou, pjesmu ili podkast – rekla je Sciuli.
Međutim, usmjeravanje pažnje na disanje ponekad može podstaknuti hiperfiksaciju na disanje – bilo da je prebrzo, presporo, dovoljno duboko, itd. Ta fokusiranost može se pretvoriti u stres u vezi s onim što vjerujete da vaše tijelo radi.
Zbog toga, psiholog Avigail Lev veruje da je najbolji način da se spriječe napadi panike taj da prestanete da pokušavate da ih spriječite i dopustite im da budu onakvi kakvi jesu.
Evo koje metode preporučaju stručnjaci
Terapeutkinja Vitni Koleman podstiče pacijente da ne zadržavaju dah, ne koriste nikakve supstance i da se ne upuštaju u negativan unutrašnji dijalog koji može produbiti epizodu i podstaknuti akcije poput pokušaja skrivanja iskustva ili bježanja s mjesta događaja.
Isto tako, Sciuli predlaže da duboko udahnete čim primjetite da vam se ubrzava otkucaj srca i da preusmjerite uznemirujuće misli.
– Veliki sam obožavatelj korišćenja muzike, podkasta i tjelesne aktivnosti kako bih preusmjerila svoju pažnju – rekla je dodajući:
– Znam da je moguće stvoriti navike koje podržavaju zdrav nervni sistem i minimizuju buduće napade panike – dodala je ona.
Karnes objašnjava da budući da napadi panike obično ne traju dugo, ključ za nju je pronaći tehnike koje joj omogućavaju da se ponovno poveže sa svojim tijelom.
Jedna od njenih omiljenih tehnika je 5-4-3-2-1 tehnika.
– Ova tehnika uključuje nabrajanje pet stvari koje možete vidjeti, četiri stvari koje možete čuti, tri stvari koje možete osjetiti, dvije stvari koje možete mirisati i jednu stvar koju možete okusiti – kazala je Karnes.
– Dramatično šokiranje našeg tijela intenzivnim senzacijama, poput stajanja pod hladnim tušem, može stvarno pomoći da preusmjerimo pažnju s onoga u čemu smo zaglavljeni – rekao je psiholog Džaris Hiser.
Kada je vrijeme da odete kod ljekara?
– Usred napada panike može da bude teško da znate da li je riječ o medicinskoj hitnosti ili napadu panike – objasnila je Koleman.
Čak i kad znate simptome napada panike, posjeta zdravstvenom stručnjaku radi procjene može da bude mudar potez, piše N1.
Sciuli preporučuje da svi koji imaju srčane probleme, brige oko krvnog pritiska ili istoriju moždanog udara budu na oprezu i odu kod ljekara ako su nesigurni u svoje simptome.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu