Kroz humor, smijeh i opuštenu atmosferu, ljudi se međusobno lakše i spontanije povezuju, a spontanost je posebno važan element humora i smijeha.
Teško uspostavljanje veza može biti prepreka za puno toga u životu, između ostalog može dovesti do osjećaja tjeskobe, psihičke zakočenosti i nelagodnog osjećaja u komunikaciji s drugima, navode naučnici.
Savremena istraživanja dokazala su da izreka “Smijeh je najbolji lijek” nije u potpunosti tačna, jer samo smijanje ne mora imati pozitivno djelovanje, a kod nekih zdravstvenih poteškoća može imati i nedostatke.
Ali, istraživanja potvrđuju da redovna upotreba određenih vrsta humora može ljudima pojačati psihološku snagu, kao što je, na primjer, veće zadovoljstvo životom.
Veselje i pozitivan stav prema životu mogu usporiti razvoj teškoća koje narušavaju psihičku i fizičku dobrobit čovjeka.
Ljudi s većim osjećajem za smiješno pokazuju manju anksioznost i stres, a u nekim istraživanjima humor se pokazao kao uspješna strategija za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti.
Humor doprinosi i emocionalnoj regulaciji. On može da priguši uzbuđenje povezano sa neugodnim emocijama i da postane “protiv otrov” za stres – ističu stručnjaci.
Naučni portali prenose da je humor, kao odbrambeni mehanizam, jedan od “zrelih mehanizama” odbrane i konstruktivnih strategija nošenja sa stresom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu