Društvo

SPC danas slavi Veliku Gospojinu: Evo koje bi običaje trebalo da ispoštujete, jedan je posebno važan za žene

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu je poznat kao Velika Gospojina, praznik majki i djece.

SPC danas slavi Veliku Gospojinu: Evo koje bi običaje trebalo da ispoštujete, jedan je posebno važan za žene
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Majka Božja nadživjela je sina, nastavila njegovu misiju i bila svjedok mnogih slavnih događanja.

Do kraja života živjela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina Božjeg, tako je sada obavijestio da će se, na ovaj dan upokojiti. Vaznijla se na nebo i “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

Prema jednim izvorima, Bogorodica je živjela 60, prema drugim 72 godine.

Vjerovalo se da na Veliku Gospojinu, malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske, ako se popije razmućeno u vodi, može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.

FOTO: SINIŠA  PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine, u znak sjećanja na pobjedu nad Persijancima.

U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Prethodi mu dvonedjeljni post.

Slava su grada Pirota i beogradske opštine Barajevo.

Običaji na današnji dan

Prema vjerovanju Srba, u periodu između dvije Gospojine, ili periodu prelaza, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Sutra nije dobro ništa raditi rukama, naročito poslove sa iglama, ili uopšte započinjati nov posao.

Vjerovalo se da na Veliku Gospojinu, malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske, ako se popije razmućeno u vodi, može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.

Presveta Bogorodica je i zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.

Pročitajte još

Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale, piše Magazin Novosti.

Smatra se i da su jaja prikupljena u ovom periodu najkvalitetnija i dugo ostaju svježa.

Međudnevnica

Počinju i Međugospojinci, odnosno Međudnevnica, dani između Velike i Male Gospojine, 21. septembra. Smatraju se najboljim vremenom za branje ljekovitog bilja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu