Društvo

SPREGA POLITIKE I CRKVE S vjerom u boga, preko srednje škole po nove mandate

Umjesto IT tehnologija, preduzetništva i drugih vještina potrebnih za 21. vijek, mladi u Srpskoj bi od jeseni mogli učiti molitve i spremati se za sudnji dan.

SPREGA POLITIKE I CRKVE S vjerom u boga, preko srednje škole po nove mandate
FOTO SRNA

Predsjednik RS Milorad Dodik je, uoči Vaskrsa, najavio da će u RS od iduće školske godine vjeronauka biti uvedena i u srednjim školama. Iz Ministarstva prosvete RS stiglo je, za sada, tek šturo obavještenje da je Ministarstvo, još ranije, primilo inicijativu Srpske pravoslavne crkve, a da će “o daljim koracima javnost biti blagovremeno obaviještena”.

Što se javnosti tiče, ona je manje više ubijeđena će u Srpskoj biti onako kako Dodik kaže, pogotovo ako se udurži sa crkvenim velikodostojnicima.

Ova inicijativa izazavala je pravu buru u RS. Dok pobornici vjeronauke uglavnom ćute, računajući da će “izgurati svoje”, branioci ljudskih i dječjih prava i vrijednosti sekularnog društva glasniji su nego ikad.

Onozemaljsko spasenje

Tako su se juče oglasili profesori Studijskog programa sociologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, s pitanjem: “Zar smo toliko očajni da verujemo još samo u onozemaljsko spasenje?”

Sociolozi se pitaju kako vjerska nastava, koja nije utemeljena na naučnim istinama, može doprinijeti obrazovanju mladih ljudi.

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

Sociologija i drugi opšteobrazovni predmeti, koji mogu doprinijeti boljem razumijevanju  procesa u društvu i kritičkom promišljanju, smatrani su nepotrebnim za određena zanimanja, jer dodatno opterećuju učenike. Zašto se u istom kontekstu ne posmatra i vjeronauka? Kako je moguće da nam u društvu prepunom izazova i problema ne trebaju znanja iz društvenih i humanističkih nauka, a treba nam vjerska – pitaju se sociolozi.

Djeca najveće žrtve

Pozivajući se na preporuke Savjeta Evrope, sociolozi poručuju da treba odustati od „vjerske i vjerničke mobilizacije“ kroz školski sistem.

Posebno ih, navode, brine “veza vjerskih ustanova i određenih političkih subekata”.

– U jednoj takvoj trgovini simboličkim i političkim kapitalom i uticajem najveće su žrtve djeca i njihova budućnost – navodi se u saopštenju.

Pročitajte još

U interesu djece, među prvima se protiv uvođenja vjeronauke u srednje škole pobunila banjalučka organizacija “Zdravo da ste”.

– Osim strateškog djelovanja SPC u vezi sa sopstvenim interesima, ne vidimo nijedan opravdan razlog za uvođenje vjeronauke. Djeca i mladi u našoj javnoj sferi privlače pažnju uglavnom kada stradaju ili masovno odlaze. Ono što se u međuvremenu dešava iza mnogih zatvorenih vrata određuje sudbinu ne samo naše djece i mladih, nego i cijelog društva, a najčešće zadovoljava interese male grupe pojedinaca – poručeno je u otvorenom pismu ove NVO.

Odvojeni od države

Da je u pitanju strateški interes ne samo SPC, nego i drugih vjerskih zajednica, koje se do sada nisu otvoreno izjasnile o uvođenju vjeronauke za srednjoškolce, smatra i Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava. Dodaje da nije slučajno što je ova inicijativa, nakon dugogodišnjeg zagovaranja, aktualizovana baš u godini izbora.

– Uvođenje vjeronauke u srednje škole je prvenstveno dugoročni  cilj  većinskih vjerskih zajednica, koje se bore za svoje interese i ideje. Političarima je uoči izbora potrebna njihova podrška, i obrnuto, tako da je ova jesen zaista dobar tajming za takvu odluku – kaže Lučka.

Dodaje da u demokratskom društvu svako može pokretati kakvu god hoće inicijativu, ali je ključno pitanje kakav će stav o tome zauzeti institucije, u ovom slučaju Ministarstvo prosvjete RS.

– Ako živimo u sekularnoj državi, u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, ili bi bar tako trebalo biti, vjersko obrazovanje bi moralo biti odvojeno od javnog. Dakle, vjeronauci je mjesto u vjerskim zajednicama, a ne u okviru školskog sistema – jasan je Lučka.

Netransparetno zapošljavanje sveštenika

Vjerska nastava se već izvodi u osnovnim školama RS, a izbor vjeroučitelja je, podsećaju sociolozi, u nadležnosti Crkve, a ne školskog sistema.

– Time je zapošljavanje nastavnog kadra za ovaj predmet netransparentno – navodi se u saopštenju Studijskog programa sociologije banjalučkog FPN, uz pitanje kako se ova praksa  uklapa u Zakon o srednjem obrazovanju RS, te da li će se takva praksa nastavitii u srednjim školama.

Inače, cijelu inicijativu prati sumnja da je uvođenje vjeronauke u srednje škole način da se zaposle prekobrojni teolozi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu