Ove godine, ko zna kojim čudom, u Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi upisali su odjeljenje sa 24 đaka. Čudo se nije dogodilo u Poljoprivrednoj školi gdje su, zbog veoma malog interesovanja, upisali tek osam pekara i sedam mesara.
Kada prođete Banjalukom, vrlo često ćete na vratima ugostiteljskih objekata vidjeti natpis da traže konobara. I ne treba da čudi, s obzirom koliko su bili plaćeni.
Pristojnije plate
Situacija se, kako kažu upućeni, polako mijenja na bolje. Jer treba zadržati one koji nisu digli sidro i otišli u inostranstvo ili na sezonu.
– Grana ugostiteljstva i trgovine je vrlo loše tretirana i slabo plaćena u zemljama okruženja, pa i u RS. Radnici te struke imali su uglavnom minimalne plate i to je otjeralo ljude od zanimanja. U nedostatku radne snage prouzrokovane odlaskom naših ljudi u inostranstvo i na Jadransko primorje, poslodavci su vidjeli da treba da se povećaju plate. Ljudi su radili za minimalne uslove, a to se sad okrenulo i poslodavci nude pristojne plate – kaže za Srpskainfo Boris Spasojević, direktor Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole.
Negativan trend upisa u ovu školu, za smjer konobara, traje unazad tri upisne godine. Tih godina na prste jedne ruke mogao se nabrojati broj onih koji su željeli da se školuju za ovo zanimanje.
– Po zakonu, da bi se oformilo odjeljenje, mora biti najmanje 16 učenika, tako da protekle tri godine nismo uspjeli da upišemo taj smjer. Pošto je Ministarstvo prosvjete i kulture, u saradnji s Gradom i Ugostiteljskom školom, procijenilo da bi to moglo da bude deficitarno zanimanje, odlučeno je da se to zanimanje stipendira. Grad s plaćenim prevozom, a ministarstvo sa po 100 KM mjesečno. Tako smo ove godine upisali odjeljenje konobara u kojem su 24 učenika – pojašnjava on.
Mesari i pekari
Prema njegovim riječima, zakon je omogućio da u ugostiteljskim objektima mogu da rade i oni koji nisu kvalifikovani konobari. To se, kaže on, primjeti po načinu kako vam neko, na primjer, donosi i posluži kafu ili ručak.
Osim konobara, deficitarno zanimanje u Banjaluci je i mesar. Njih je ove godine upisano tek sedam, koji sa osam pekara čine jedno odjeljenje. Ni solidna plata u ovim branšama očigledno nije dovoljan razlog da se srednjoškolci odlučuju za školovanje za mesara i pekara. Svjesni da uopšte nije pitanje da li su ova zanimanja potrebna Banjaluci i da li nedostaju na tržištu rada, u Poljoprivrednoj školi su prošle godine uspjeli da se izbore da deficitarna zanimanja budu i pekar i mesar.
– Prošle godine smo uspjeli da formiramo odjeljenje pekara i kombinovano odjeljenje sa 12 mesara. Ove godine smo došli u situaciju da nismo uspjeli da oformimo odjeljenje pekara, već su pekari i mesari zajedno u jednom odjeljenju. Imamo osam pekara i sedam mesara – govori za Srpskainfo Bojan Bakal, direktor Poljoprivredne škole i ističe nesrazmjernu upisnu politiku.
Tako se iz ove srednje škole, kako kaže, za ovih nekoliko dana od početka školske godine ispisalo više od 15 učenika, koji su otišli u neke druge srednje škole koje su već pune.
Transfer
Vjeruje da su neki đaci deficitarno zanimanje upisali samo zbog 100 KM koje će dobijati.
– Njih to zanimanje uopšte ne interesuje i neće se baviti tim poslom kada završe školovanje. Nismo dobili krajnji efekat da se dijete stvarno školuje za to – ističe on.
U Poljoprivrednoj školi za smjer veterinarskog tehničara vlada veliko interesovanje i đaci koji se školuju za ovo zanimanje čine 50 odsto ukupnog broja učenika. Međutim, kako kaže Bakal, pola njih je imalo želju da upiše Medicinsku školu, ali nisu mogli, pa će se se, vjerovatno, tokom školovanja prebaciti, kada se ukaže prilika za to.
Deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola u Banjaluci su i kamenorezač-keramičar, te izvršilac radova na saobraćajnicama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu