Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

SPUŠTAJU RAMPU PREMA EU Šta stoji iza najava da će raseljeni tražiti naknadu za uništenu imovinu

Politika
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Da li bi izbjegla i raseljena lica mogla blokirati ulazak BiH u EU ukoliko im država ne isplati odštetu zbog izgubljene imovine u proteklom ratu – pitanje je koje se nametnulo ovih dana nakon što je potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković najavio da će Hrvati na tome insistirati.

Jerković je za Srpskainfo potvrdio da će Hrvati koji su prije rata živjeli na teritoriji Republike Srpske pokrenuti inicijativu kojom će tražiti odštetu za porušenu imovinu, a ako je ne dobiju, spriječiće ulazak BiH u EU.

S druge strane, pravnici sa kojima smo razgovarali pojašnjavaju da je izvjesnije da Hrvati blokiraju ulazak BiH u EU nego da dobiju odštetu, jer su rokovi za prijave za odštetu istekli prije više godina.

Oni podsjećaju da je do sada na domaćim sudovima bilo više tužbi građana koji su od entiteta ili države tražili naknadu materijalne štete nastale u proteklom ratu, ali su one mahom odbijene.

Presude

U obrazloženju presuda se pozivalo na zastaru potraživanja naknade štete, koja ističe nakon 3, odnosno 5 godina od dana saznanja za štetu, ukoliko se u tom roku ne podnese tužba da bi se ostvarila sudska zaštita naknade štete.

Naši sagovornici poručuju da građani kojima je imovina uništena, a nisu ranije podnijeli zahtjev za odštetu, sada jedina mogućnost da traže od Savjeta Evrope neku pomoć ili donacije za obnovu.

Jerković, međutim, ostaje pri stavu da će Hrvati insistirati da im država BiH isplati odštetu za porušenu imovinu.

– Insistiraćemo na tome da BiH ne uđe u EU dok se ne izmiri građanima šteta nastala u proteklom ratu. Vjerujem da će istu inicijativu pokrenuti i Srbi u Federaciji – istakao je Jerković.

Sve manje donatora

On je pojasnio da će sve prispjele prijave Hrvata uputiti u sva ministarstva koja se bave pitanjima raseljenih lica i izbjeglica u BiH, ali i stranim zemljama koje su bile uključene u procese obnove i izgradnje stambenih jedinica u BiH.

Foto: Srna

Jerković ističe da je, stranih donatora sve manje i da ih ovom inicijativom žele ponovno privući i poslati im poruku da još ima jako puno porušenih i devastiranih objekata koji čekaju na obnovu.

– Nadamo se da će se aktivno uključiti u rješavanju tih projekata. Ovu inicijativu pokrećemo s ciljem kako bismo stvorili jednu arhivu i kako bismo se upoznali sa stvarnim stanjem na terenu. Nadamo se da će ova naša inicijativa ući u jedno od poglavlja koje će BiH morati ispoštovati prilikom pristupanja Europskoj Uniji – naglasio je Jerković.

Obnova i povratak

On je ponovio svoju raniju izjavu da se malo Hrvata do sada vratilo na svoja ognjišta u Republiku Srpsku, te da je ključni razlog za to obnova, zaposlenje, zdravstvo, školstvo i slično. Jerković kaže da se nameće pitanje kako opstati i ostati živjeti na prijeratnom prostoru ukoliko im se ne omogući da svojim radom osiguraju egzistenciju sebi i svojim porodicama.

Kao jedan od ključnih problema Jerković vidi u tome što Hrvati apliciraju za dodjelu donacije za obnovu kuće, a realizaciju čekaju i po nekoliko godina. Mnogi je i ne dočekaju.

– Kao legitimni predstavnik Hrvata zalažem se upravo za nastavak obnove i povratak, ali tu očekujem veći angažman stranih donatora, jer ako se oni ne uključe, sve ovo o čemu govorimo će biti uzalud. Svima koji su podnijeli zahtjev za obnovu i povratak to treba i omogućiti, a onima kojima je imovina uništena treba biti pravično nadoknađena – poručuje Jerković.

Vezane ruke

V.d. direktora Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Marko Aćić kaže da inicijativa koju je najavio Jerković otvara stari problem, a to je nepostojanje Fonda za pravičnu naknadu – kompenzaciju.

Pojašnjava da na nivou entiteta, ali ni BiH, nikada nisu donesene ni odgovarajuće izmjene zakona po pitanju nadoknade štete i kompezacije zbog čega Republika Srpska nije u mogućnosti da preduzme ništa kada je riječ o najnovijoj inicijativi koju je najavio Jerković.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Aćić podsjeća da su Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma izbjeglicama, raseljenim licima i povratnicima u BiH predviđena tri prava. Riječ je o pravu na povratak, pravu na povrat imovine i pravu na naknadu štete za imovinu koja se ne može vratiti.

On kaže da je u skladu sa Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog Sporazuma formirana Komisija za izbjeglice i raseljena lica – CRPC, koja je radila do formiranja Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica.

– Ni jedna ni druga komisija nije rješavala pitanje nadoknade za ratom uništenu imovinu. Planirani imovinski fond za izbjeglice i raseljena lica nikada nije formiran, a formiran je Fond za povratak koji nema mandat za nadoknadu – kompenzaciju štete – kaže Aćić.

Ističe da je usvajanjem Revidirane strategije za provođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma usvojen i koncept za rješavanje pitanja nadoknade štete za imovinu koja se ne može vratiti, te su date preporuke za ostvarivanje prava za nadoknadu štete – kompenzaciju.

– Uz strategiju i koncept rješavanja usvojen je i Akcioni plan. Po pitanju nadoknade štete i kompenzacije nije ništa urađeno, nije formiran fond za naknadu – kompenzaciju, te nisu donesene odgovarajuće izmjene zakona na nivou BiH i entiteta – naglašava Aćić.

Radanović: I Srbi će tražiti odštetu

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović ističe da će, ukoliko prođe inicijativa Hrvata po pitanju odštete za porušenu imovinu, isto od države tražiti i Srbi. On, međutim, ističe da se plaši kako će inicijativa za nadoknadu štete ostati neprovodljiva, kao i brojne presude međunarodnih i domaćih sudova.

Foto: Srna

– Ukoliko se steknu uslovi da građani dobiju odštetu za uništenu imovinu, naravno da će se Srbi iz Federacije organizovati i tražiti od države isto što sada najavljuju Hrvati u Srpskoj – poručio je Radanović.

On je podsjetio da se u Federaciju do sada vratilo tek 9,5 odsto prijeratnog stanovništva, dok su 163 srpska naselja potpuno nestala, a još hiljade mini naselja, koja su bila u okviru gradova i većih opština, srušena su.

– Srbima bi najviše odgovaralo kada bi se formirao Fond za pravičnu naknadu – kompenzaciju, jer smo najviše oštećeni. Bošnjaci su u Republici Srpskoj obnovili svoju imovinu, iako mnogi od njih i ne žive ovdje. S druge strane, Srbi to nisu uspeli, jer nisu imali takvu podršku ni institucija ni međunarodne zajednice – ističe Radanović.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO