Tako, pozivaju na umjerenost u jelu i piću što, u prvom redu, podrazumijeva da ne moraju istovremeno da se jedu sve đakonije sa praznične trpeze. Preporučuju da se za ručak pojede jedno manje parče pečenja uz jednu kašiku salate koja sadrži pavlaku ili majonez.
Takođe, upozoravaju da ne treba pretjerivati ni sa kolačima, odnosno, da je preporučljivo da se sat do dva poslije ručka pojede jedno parče torte ili dva-tri sitna kolačića, i to je to.
Najbolje je piti vodu, a ne sokove i druge napitake, a oni koji ne žele da ostanu uskraćeni za dobru kapljicu, mogu da popiju dvije čašice žestokog pića, te dvije čaše od 1,5 decilitar vina ili pola litra piva, uz napomenu da alkohol uvek treba piti na kraju obroka.
U slučaju prejedanja, najprije se javlja napetost u stomaku, malaksalost, tromost ili mučnina, koji su nerijetko uvod u ozbiljnije stomačne probleme, povraćanje, bolove u želucu, te napad žuči ili pankreasa, zbog kojih se građani trebaju javiti ljekaru.
Nije rijedak slučaj da ljudi, zbog neumjerenosti u jelu i piću tokom praznika, moraju da potraže ljekarsku pomoć, a doktori upozoravaju da konzumiranje većih količina masne, slane i slatke hrane, te alkohola, negativno utiče na kompletan organizam.
Tako, u domovima zdravlja za vrijeme praznika i slava broj intervencija bude gotovo udvostručen, a najčešće je riječ o ljudima koji pretjeraju sa pićem, ali i onima koji imaju sklonost ka prejedanju.
Zato ljekari preporučuju da građani i tokom prazničnih dana zadrže, u što većoj mjeri, uobičajene navike u ishrani.
Preporučuje se uzimanje tri obroka dnevno, izbjegavanje pretjeranih količina hrane u jednom obroku, umjerena konzumacija alkohola. Pacijenti koji boluju od hipertenzije treba posebnu pažnju da obrate na količinu soli u hrani, odnosno treba da izbjegavaju jako slane namirnice – naglašavaju u banjalučkom Domu zdravlja.
Nakon konzumiranja većih količina masne i slatke hrane, preporučuje se uzimanje većih količina tečnosti, najbolje obične vode ili limunade, jer limun pospješuje metabolizam.
– S ciljem ubrzanja metabolizma i poboljšanja probave, preporučuje se fizička aktivnost, najbolje šetnja. Ukoliko ove aktivnosti ne dovedu do rezultata, mogu se uzimati i farmakološki preparati za poboljšanje probave, uz konsultaciju sa ljekarom. Takođe se preporučuje unos većih količina svježeg voća i povrća, bogatih vitaminima i mineralima – naglašavaju ljekari.
Dodaju i da, tokom praznika i slava, većina građana unosi veće količine hrane i pića u odnosu na potrebe organizma.
– Ne samo da se unosi veća količina namirnica, nego se unose namirnice veće kalorijske vrijednosti. Tokom prazničnih dana konzumiraju se i veće količine alkoholnih pića, koja su takođe kalorična. Zbog pretjeranog unosa masne i slatke hrane i alkohola, mogu se pojaviti gastrointestinalni problemi sa simptomima kao što su osjećaj nadutosti, loša probava, žgaravica, mučnina, loše varenje i slično. Kod pacijenata koji već imaju bolesti gastrointestinalnog sistema, zbog konzumiranja neadekvatne hrane i alkohola može doći do pogoršanja postojećih bolesti. Unos visokokaloričnih namirnica u većim količinama može pogoršati hronične kardiovaskularne bolesti. Povećanje krvnog pritiska, pogotovo ako je hrana sadržavala veće količine soli, jedna je od najčešćih posljedica. Gušenje, stezanje u grudima, brzo zamaranje, često se javljaju kod pacijenata sa hroničnim bolestima srca, kao što su angina pektoris ili kongestivna srčana insuficijencija – objašnjavaju ljekari.
Nakon unosa pretjeranih količina hrane i alkohola, svaka osoba može imati opšte simptome u vidu osjećaja umora, pospanosti, lošije fizičke kondicije, a mogu se javiti glavobolje i lošije raspoloženje.
Većina onih koji su, inače, fizički aktivni, tokom praznika prestaju vježbati, pa se preporučuje da se odrasli dnevno kreću barem sat vremena.
Jesti polako i uživati u hrani
Nutricionisti preporučuju da se, tokom praznika, građani ne odriču zadovoljstva degustiranja različitih jela sa trpeze, ali da treba da razmišljaju o onome što jedu. Prije svega, treba da jedu polako, a ne da brzo gutaju hranu, trudeći se da od svakog jela pojedu koliko mogu.
Neke studije su pokazale da, kada ljudi jedu sporije i posvećuju pažnju onome što unose u organizam, više uživaju u jelu, ali imaju i manju potrebu za hranom. Preporučljivo je da, prije nego što sjednu za sto i počnu da pune tanjir svime sa trpeze, pojedu nešto zdravo.
U obzir dolaze voće, nešto proteina ili zdravih masti, a dobro je prije obroka popiti i čašu vode, jer će to prividno umanjiti osjećaj gladi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu