Kolumne

Stećci na brdu Visočac

“Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi umijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.” Mak Dizdar

Stećci na brdu Visočac
FOTO: NEBOJŠA BABIĆ/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Misterija zvana Stećci u naučnom svijetu arheologa, simbologa, lingvista, etnologa nije nikada do kraja razjašnjena.

Brojni autori su se bavili tematikom ovih kamenih spomenika na tlu Bosne i Hercegovine, ali često bez odgovora šta oni zaista predstavljaju.

Najrasprostranjenija su tumačenja stećaka kao običnih nadgrobnih ploča, ispod koga bi se sahranjivali ljudi iz različitih dijelova BIH, koji datiraju iz perioda između XII i XIV vijeka.

Famozni ruski arheolog i lingvista sa početka XX vijeka Dimitrije Sergejevski, koji je veći dio života proveo kao muzejski radnik u Sarajevu, napisao je manju studiju o ovim neobičnim kamenim spomenicima, podijelivši ih na stojeće i ležeće.

Bio je fasciniran njihovim izgledom. Natpisi na ćirilici, vjerovatno govore o starom srpskom porijeklu kamenih spomenika.

Moderni istraživači smatraju da su pisani na bosančici, nekom vrstom ćirilice koju su koristili stanovnici tih područja bogumilske vjere.

stećci
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Bogumilski korjeni stećaka, mogu da upute na to da su u tim dijelovima BiH, u srednjem vijeku živjeli ljudi koji nisu željeli da prihvate hrišćanstvo, protiv kojih su se srpski vladari od Stefana Nemanje pa nadalje nemilosrdno borili.

Međutim, arheolozi godinama ćute na ovu temu. Brojni radovi se ne objavljuju, jer postoje istraživanja koja govore da su nekropole na nekim mjestima mnogo starije od 12 vijeka naše ere.

Upravo takva nekropola nalazi se na brdu Visočac u blizini Visokog, za čije kamene spomenike istraživači poput Samira Osmanagića ili Dejana Lučića smatraju da pripadaju drevnim ljudima koji su znanje primili od vanzemaljaca.

Na spomenicama su isklesani motivi sunčevog diska, polumjeseca, zvijezde, muškaraca, žena, životinja, prikazi oruđa, nečega što muškarac drži u rukama, što liči na srp, krst ili štap.

Da li su stećci stariji nego što ih neki naučnici smatraju? Mogli su biti napravljeni i prije 3.000 godina.

Dijaci, to jest pisari koji su klesali kamen, te crtali slike ili pisali poruke na ćirilici, imali su nešto važno da poruče potomcima.

Svakako je legendarni pjesnik Mak Dizdar najbolje pročitao njihov smisao.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu