S obzirom na to da mnogi od njih usluge pružaju i na međunarodnom nivou, standardizija je sa jedne strane način da pariraju drugim kompanijama u svijetu, jer imaju potvrdu da zaista usluge pružaju na način na koji tvrde da to rade.
Istovremeno, uvođenje standarda važno im je i zbog samog rada unutar kompanije, smanjivanja mogućnosti greške, a sve to se, ističu, odražava i na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenih ljudi, te na zadovoljstvo klijenata.
Najvažnije je, ističu stručnjaci u ovoj oblasti, ipak to što klijenti imaju sigurnost da su njihovi podaci bezbjedni, što je posebno važno za kompanije koje pružaju klaud usluge.
Standard je nešto što je niz procedura i pravila koje primjenjujete na dijelu svog poslovanja ili u potpunosti, i to je nešto što nije obavezno, već dobrovoljno i uvodite ga zato što smatrate da ćete unaprijediti poslovanje, za razliku od tehničkih propisa ili normativa koji se moraju zadovoljiti da biste nešto radili. A ako pružate nešto kao što su klaud usluge ili pravite neki softver za međunarodno tržište, onda je vrlo bitno da ste na međunarodnom nivou sertifikovani – objašnjava Berina Hrustić-Zuko, šef planiranja i upravljanja uslugama i marketinga u kompaniji “Logosoft”, koja je o ovoj temi govorila i na nedavno održanoj “Network” konferenciji u Neumu.
Na primjeru uvođenja standarda u data centru ove kompanije, ona je objasnila šta su to standardi, kako unapređuju poslovanje u IT-u, te koje prednosti to donosi i šta garantuje.
Po njenim riječima, standardizacijom dokazujete da imate kvalitet koji tvrdite da imate, a sa druge strane to je važno jer i interno imate sređene protokole i procedure.
Efekti uvođenja standarda se, kaže, mogu primjetiti i u odnosu klijenata prema kompaniji, a prvenstveno njihovom povjerenju.
– Možete primjetiti promene u kontekstu da klijenti pronalaze da imate određeni standard, a ako su dovoljno obrazovani, znaju šta to vuče sa sobom i onda vam više i traže usluge. A mi smo kao kompanija samo potvrdili da je ono što radimo ispravno – objašnjava ona, dodajući da su pripreme za to trajale oko godinu dana.
Kompanija je, ističe, odlučila da uvede dva standarda u poslovanje nakon što je ulagala puno u razvoj i širenje, te u data centar da bi korisnici imali pouzdanu infrastrukturu za pružanje klaud usluga.
– Sve što mi radimo smo podigli na neki nivo. Tvrdili smo da smo pouzdani, dostupni, a onda smo željeli da imamo i potvrdu toga što radimo i da provjerimo da li je to u skladu sa tim što tvrdimo – kaže Hrustić-Zuko, dodajući da je najbitnije što standard donosi to da procesi u kompaniji ne zavise od pojedinca.
To postaje sve važnije kako raste broj zaposlenih u kompanijama.
– Stalno raste broj zaposlenih, dolaze novi ljudi, infrastruktura raste, kao i broj korisnika. Kada imate taj stalni rast, proces vam ne može zavisiti o zaposlenom, već morate napraviti procedure za sve. Isto tako, raste portofolio usluga i onda morate imati menadžment tih usluga formalizovan. I to što bolje, jer je korisnik u fokusu, a kada je korisnik u fokusu, vi morate biti jako dobro sređeni, da znate kako šta funkcioniše. Sad nema šanse da se desi greška, zato što smo ih minimalizovali. Identifikovali smo sve procese koji možda mogu da dovedu do greške i unaprijedili ih – ističe ona.
Osim toga, dodaje, standardi su bitni i zbog zadovoljstva zaposlenih, jer oni sada imaju uputstvo kako da postupaju i ne mogu se naći u bezizlaznoj situaciji. To ne znači, ističe, da zaposleni ne treba da razmišljaju, ali znači da nema frustracije, čime raste i njihovo zadovoljstvo. Na kraju se, dodaje, dobija zadovoljan korisnik, što je i najvažnije.
Rukovodilac IT centra Privredne komore RS Slobodan Dragičević ističe da je standardizacija posebno bitna da bi se tačno znalo kako se koriste određeni podaci, kako se njima upravlja i gdje se oni nalaze.
– Ti standardi kvaliteta zapravo definišu neke procedure kako radite sa tim podacima, a tada ima mnogo više povjerenja u odnosu na firme u kojima nema tih standarda – kaže Dragičević.
Zvanične ISO standarde uglavnom uvode veće IT kompanije, kaže on. Mnoge druge rade na taj način i imaju svoj sistem kvaliteta, ali nisu sertifikovane.
– Ne postoji obaveza kada je u pitanju standardizacija, tako da to uglavnom rade kompanije koje ozbiljno razmišljaju i imaju određen broj zaposlenih ljudi, a svakako da imaju benefite od sertifikovanja. Ipak, možemo reći da je to kod nas još na nekom početku. Manje kompanije ne rade na tom principu i to jeste jedan od problema – ističe on.
Upravljanje povjerljivim informacijama
– Ako pružate nešto kao što su klaud usluge ili pravite neki softver za međunarodno tržište, onda je vrlo bitno da ste na međunarodnom nivou sertifikovani, mada postoje različiti sertifikati koje možete da izaberete – kaže Berina Hrustić-Zuko.
Kako ističe, i grupe standarda su različite i obuhvataju sve interne i eksterne procese, ali se ne moraju standardizovati svi procesi. Posebno je važan, ipak, standard koji se bavi sistemom upravljanja povjerljivim informacijama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu