Pismo je izumio i usavršio Luj Braj, a upravo 4. januar, kada bi bio njegov rođendan, generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je danom ovog pisma.
Luj je takođe bio slijep. Kao dijete je povrijedio oko u sedlarskoj radionici svoga oca, ali zbog loše zdravstvene zaštite infekcija se proširila i na drugo oko. Do pete godine potpuno je oslijepio.
Kao izuzetno inteligentna osoba, iskoristio je prenošenje poruka iz Napoleonskih ratova, koje je smislio kapetan Barbier. Unaprijedio je pismo i tako pomogao slijepim osobama širom svijeta.
Evropske akademije nauka i umjetnosti proglasile su ga najvećim dostignućem 19. vijeka, a prilagođeno je na 130 svjetskih jezika.
Pisalo se pomoću table i šila, a kasnije su se pojavile i Brajeve mašine. Danas se sve češće koriste minijaturne table koje se mogu staviti u džep ili torbicu.
Zašto je ono važno?
Brajevo pismo je reljefno i u njemu se upotrebljava šest tačkica poredanih u dvije vertikale, pomoću kojih se mogu dobiti 63 znaka. One mogu predstavljati jedno slovo, kombinaciju slova ili riječ.
Uprkos razvoju tehnologije i brojnim pomagalima danas, ovo pismo je i dalje temelj pismenosti slijepih osoba.
Omogućava im ravnopravnost, školovanje, afirmaciju u društvu, pristup informacijama, ali i uživanje u svim segmentima života.
Prepoznato je i priznato u brojnim dokumentima, pravilima i zakonima na državnom i međunarodnom nivou.
Znakovi ovog pisma uče se po složenosti, a ne po abecedi. Prilagođavaju se gramatičkim, pravopisnim i semantičkim pravilima koja vrijede u određenom jeziku.
Proces učenja je postepen i sastoji se od više faza, a najveći izazov je prepoznavanje njegovih znakova, odnosno razvijanje osjeta dodira.
Iako se ne koristi dovoljno, Brajevo pismo je sve raširenije. Na njemu se štampaju udžbenici, časopisi i edukacioni materijali već dugi niz godina, iako ljudi to rijetko primjećuju.
Brajevi natpisi na kutijama lijekova pravi su primjer kako bi se ovi znakovi trebali proširiti i na ostale predmete u svakodnevnoj upotrebi – kuhinjske uređaje, etikete na stvarima, na cjenovnicima i slično.
Korisnici biblioteke
Biblioteka za slijepa i slabovida lica u BiH je veoma značajna institucija koja slijepim osobama omogućava korištenje bibliotekarskih sadržaja na njima dostupne načine.
– Knjige na Brajevom pismu se ne mogu nabaviti na tržištu niti kupiti u knjižari. Prave se isključivo u ovoj biblioteci – rekao je njen direktor Sakib Pleh za N1.
Istakao je kako u biblioteci ima 1.348 slijepih osoba koje koriste fond od njenih 34.500 jedinica.
Korisnici ove biblioteke su širom svijeta, prije svega u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH, zemljama bivše Jugoslavije – Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, pa i šire, piše Klix.
Mnogi od njih dolaze i iz nordijskih zemalja, među kojima su Švedska, Finska, Danska, Norveška, ali i iz Australije, SAD i Kanade.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu