Opšti izbori u BiH, rat u Ukrajini, ekonomska kriza, inflacija i pad životnog standarda građana - neki su od događaja koji su obilježili prošlu godinu iz ugla političara u Srpskoj.
Hrana i piće u Srpskoj su za godinu dana poskupjeli za čak 26,2 odsto. Nije ni čudo što građani kukaju kako sa 20 KM ne mogu više ni da privire u prodavnicu.
Narodna skupština Republike Srpske je u srijedu usvojila budžet RS za narednu godinu, a najviše pažnje javnosti privukla je informacija da će budžet budućeg predsjednika Republike, Milorada Dodika, biti veći za čak 45 miliona KM u odnosu na onaj koji je imala Željka Cvijanović.
Prođoše još jedni izbori, završena je i saga sa prebrojavanjem glasova i računica je jasna: najveći gubitnici su, i ovog puta, oni koji žive od svog rada. Da su radnička prava i radničke muke političarima posljednja rupa na svirali vidjelo se još u predizbornoj kampanji.
Litar mlijeka za godinu dana poskupio je za 60 feninga, ulje za dvije marke, kilogram kafe za tri, a junetine za čak pet maraka. Četvoročlanoj porodici za mjesečnu ishranu potrebno je sada 265 maraka više nego lani!
Iako još nisu obrađena sva biračka mjesta, niti su prebrojani glasovi iz inostranstva već sada je moguće procijeniti koje stranke su podbacile u odnosu na izbore četiri godine ranije, a koje su napredovale ili stagnirale.
Većina poslanika koji su u protekle četiri godine promijenili stranački dres u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponovo su stali pred glasače na izborima 2. oktobra u nadi da će zadobiti njihovo povjerenje i obnoviti mandat.
Zbog polovnog automobila, koji se često kvari, nerijetko je na skupštinska zasjedanja ili mitinge dolazio autostopom, a u izbornu trku ušao je bez stranačke infrastrukture, novca i bilborda. Uprkos tome, iz izborne trke je izašao kao najveći pobjednik, jer je napravio bolji rezultat čak i od nekih stranaka u vladajućoj koaliciji.
Srpska može da zadovolji svoje potrebe u osnovnim životnim namirnicama, ali dio domaće proizvodnje biva plasiran na tržište Federacije BiH ili izvezen van RS.
Opšti izbori su iza nas. I dok stranke sumiraju rezultate iz cijele Republike Srpske, mnogi oči upiru u najveći grad Srpske – Banjaluku, gdje je kandidat za predsjednika Republike, Milorad Dodik, doživio poraz, odnosno osvojio manji broj glasova od kandidata opozicije Jelene Trivić.
Za opšte izbore 2022. može se reći da su bili sudbonosni i ukoliko CIK potvrdi preliminarne rezultate, scenario razvoja pojedinih događaja u narednih nekoliko godina kristalno je jasan.
Mada su u Predsjedništvo BiH ušla dva od tri nova imena, eventualna promjena se može očekivati u djelovanju samo jednog od njih, a to je bošnjački član, Denis Bećirović iz SDP BiH i stranaka njegove koalicije.
Brojni ministri, kako oni iz Savjeta ministara BiH, tako i oni iz Vlade Republike Srpske, našli su se ove godine na kandidatskim listama svojih stranaka, bilo da je riječ o poslaničkom mandatu za NSRS, bilo da je riječ o Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prvi šok u izbornoj noći u BiH stigao je iz Sarajeva, u vidu poraza Bakira Izetbegovića, a onda su stigla dva iz Srpske: i Jelena Trivić i Milorad Dodik proglasili su pobjedu za predsjednika Republike, da bi se potom saznalo da je opozicionar Nebojša Vukanović, gotovo bez ikakvih resursa, ostvario dobar rezultat za Narodnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu BiH.
Izbori u Bosni i Hercegovini su završeni, a pobjednici i gubitnici polako sumiraju rezultate koje su postigli.
Izbori za predsjednika Republike Srpske od presudne su važnosti za daljnji politički kurs Republike Srpske i pravac koji će ona zauzimati u unutrašnjim odnosima u BiH i prema međunarodnoj zajednici.
Samoubistvo Gorana Karanovića (19) iz Šibovske kod Prnjavora potreslo je cijeli region, ali i otvorilo mnoga pitanja. Da li je tragedija mogla biti spriječena, a jedan mladi život sačuvan? Koliko je u prevenciji suicida bitan običan prijateljski razgovor, a koliko pomoć stručnjaka?
Prva trećina predizborne kampanje u Republici Srpskoj je iza nas. U njoj smo vidjeli prve televizijske debate kandidata, otvaranje fontane i Kardiohirurgije, ali da li je to sve što je obilježilo deset dana starta?!
Hrvatski vojni analitičar Ante Kotromanović ocjenjuje da su ukrajinske akcije i njihovo oslobađanje teritorija "briljantne, sjajne i genijalan taktički potez".
Šest mjeseci nakon što su ruske snage pokrenule napad na Ukrajinu, nadajući se blickrigu, sukob je prerastao u opsežan i nemilosrdan rat sa svakodnevnim vazdušnim napadima i borbama kojima se ne nazire kraj.