Tradiciju bake Vuke Drljić i drugih predaka po ženskoj liniji, poznatih u Potkozarju po sakupljanju ljekovitog bilja, čajevima i melemima za svakojake boljke, nastavila je Nevena Drljić, profesorka prehrambene tehnologije u dubičkoj Mješovitoj srednjoj školi.
Renata Ališić Vujčić i Tanja Marić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke skoro godinu dana istražuju rijetke i ugrožene biljke kanjona Vrbasa. Želja im je da ukažu na značaj zaštite ovog lokaliteta.
Istraživanja naučnika pokazala su da je skoro 600 vrsta biljaka nestalo je iz divljine u posljednjih 250 godina. Naučnici su analizirali populaciju od 330.000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta.
Momčilo Antonijević je ime koje stoji iza sajta “Snaga bilja” a nema šta ovaj novinar ne zna o ljekovitom svojstvu svake travke, a ovo su njegove preporuke Još od najranijeg djetinjstva umio sam da osluškujem šta mi priroda govori. Kao dijete, provodio sam ljetnje raspuste na Zlatiboru i svakodnevno po nekoliko sati bio u šumi. Tu sam se zainteresovao za ljekovitost biljaka. Kao dobar đak koji je uvijek volio da uči, bacio sam se na proučavanje literature, najprije čuvenog djela Lečenje biljem, profesora Jovana Tucakova, prve i najbolje knjige o ovoj temi koju sam pročitao. Mnogo godina kasnije, saznao sam da je travarstvo tradicija u porodici moje majke i da su moje pretkinje bile čuvene travarke, od kojih je najpozatija moja čukunbaba- tetka Stanica, sestra moje čukunbabe Stamene. Biljke su trajno obilježile moj život, posebno od kad sam prije desetak godina pokrenuo neprofitni sajt i Jutjub kanal snaga bilja – otkrio je Momčilo Antonijević, a evo šta sve ima da kaže o magičnoj strani bilja.
Grad Banjaluka je jedina lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja i u 2019. godini nastavlja sa popisom, klasifikacijom i mapiranjem biljnih i životinjskih vrsta na području grada, što predstavlja osnov za njihovu održivu upotrebu, rekli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.