
ISPOD RADARA Kako je vlast iskoristila POLITIČKU BUKU da usvoji "Zakon o stranim agentima"
Sistemski progon neistomišljenika. Osvetnički udar na kritičke glasove. Gušenje slobode govora. Nepotreban i opasan.
Sistemski progon neistomišljenika. Osvetnički udar na kritičke glasove. Gušenje slobode govora. Nepotreban i opasan.
Obračun sa nevladinim sektorom dobar je način da se iskrene stvarnost, jer vidimo da se Republika Srpska nalazi u brojnim problemima!
U društvu, u kojem se jednoumlje slavi kao vrlina, na meti moćnika su svi koji govore, pišu ili djeluju na način kojim se preispituju ili osporavaju dominantni narativi, smatra Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.
Usvajanje Nacrta o zakona o NVO u Republici Srpskoj, u javnosti nazvanog i "zakon o stranim agentima" nastavak je pritiska na nevladine organizacije i uopšte civilno društvo u Srpskoj, smatra Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.
Narodna skupština Republike Srpske juče je usvojila Nacrt izmjena Krivičnog zakonika i zvanično i kriminalizovala klevetu. Predviđene novčane kazne za klevetu iznesenu u medijima, društvenim mrežama ili čak javnom skupu iznosiće od 5.000 do čak 120.000 KM.
Ako izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske budu usvojene u ovom obliku, to je odličan način za zastrašivanje građana i gušenja slobodne riječi i bojim se da će to biti ogroman pritisak na sve one koji se usude iznositi nepopularna stajališta.
Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske propisuje da se ne može saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne, a to je između ostalih i novinar u svrhu zaštite izvora informacija.
Kako se izboriti sa moćnim lobijima i korumpiranom administracijom, ako vam na kućnom pragu "nikne" deponija opasnog otpada ili ako rijeku, iz koje dobijate vodu, zarobe graditelji malih hidroelektrana?
Situacija u BiH ubrzano se komplikuje nakon protivpravne Inckove odluke o nametanju zakona kojim kažnjava negiranje genocida, što je navelo Milorada Dodika da se suprostavi međunarodnoj zajednici i krene povlačiti radikalne poteze. Mlade ljude u Srpskoj i BiH pitali smo kako gledaju na trenutnu političku situaciju i vide li izlaz.
Direktor centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka kaže da su tvrdnje kako nam Evropska unija uzima ljude u koje se ulaže i koje odškoluju domaće institucije jednostavan prikaz pomjeranja pameti.
Jedina poruka koju građani mogu da izvuku iz afere „Kiseonik“ jeste da je teško imati povjerenje u bilo koga, pa čak i u one institucije od kojih može da vam zavisi život.
BN TV je objavila da je RAK izdao nalog za gašenje predajnika velikom broju televizijskih stanica, među kojima i ovoj televiziji.
U posljednjih 30 godina mnoge su se stvari mijenjale, samo je, izgleda, ljubav prema politici vječna. Tako je BiH čist primjer zemlje u kojoj jedni te isti političari vladaju već decenijama.
Govor mržnje, koji je u BiH široko rasprostranjen, prije svega zahvaljujući političarima, kojima je to alat za prikupljanje glasova, često se pokušava "prodati" kao sloboda izražavanja i političkog djelovanja, ali međunarodne konvencije propisuju granicu između slobode i nasilja.
"Ped**ska politika", "migrantski ološ", "hodža koji arlauče" i zabijanje glogovog koca muškarcu, političkom protivniku, i zna se čega ženi predsjednici susjedne države. Ovo nisu pikanterije iz nekog bizarnog rijaliti šoua, nego poruke vodećih političara u BiH.
Političari i političke stranke najviše doprinose širenju govora mržnje u javnom prostoru BiH, a uvredljive i mrzilačke izjave su najčešće u vrijeme predizborne kampanje, istakao je Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, u nedavno objavljenoj stuidiji o ovoj temi.
Vladavina prava. Pojam koji se toliko koristi u BiH da je postao floskula.
Američki Stejt department nedavno je u najnovijem izvještaju o ljudskim pravima ocijenio da se širom svijeta tokom pandemije pogoršava stanje ljudskih prava.
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka, kaže da je kada je riječ o zakonodavstvu neophodno izvršiti neke korekcije koje bi olakšale ili značajno doprinijele boljem životu građana Srpske.
Kada je potpisan Dejtonski sporazum BiH je dobila i ustav, čiji je sastavni dio Evropska konvencija o ljudskim pravima i još 16 međunarodnih dokumenata, koji građanima garantuju brojna prava i slobode.