Koliko puta ste napravili domaći hljeb koji je bio savršen prvog dana, a već sutradan tvrd kao kamen? Zbog brzog sušenja, domaći hljeb često razočara – i zato mnogi odustanu.
Profesionalni pekari i kuvari otkrivaju jednostavan trik koji produžava svježinu domaćeg hljeba, mafina i somuna: dodajte jednu kašiku meda u tijesto da bi pečeni proizvodi ostali mekani i manje se mrvi tokom nekoliko dana.
Od kraja 2021. godine do sada hljeb je poskupio za 60 odsto, a junetina za 94 odsto, izjavila je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.
Kada kupujemo hljeb u pekari, obično pitamo prodavača je li svjež, jer niko ne voli hljeb i peciva „od juče“, pa čak ni ona stara nekoliko sati.
Ječam je drevna žitarica koja već milenijumima hrani ljude širom svijeta, a danas je cijenjena zbog svog blagog orašastog ukusa, bogatstva vlakana i minerala, te svestranosti u kuvanju i pečenju.
Možda vam se čini bezazlenim da odstranite buđavi dio hljeba i pojedete ostatak, ali to zapravo nije dobra ideja. Mnogi ljudi izbjegavaju bacanje hrane i koriste ono što izgleda jestivo, dok drugi jednostavno ne žele da idu u prodavnicu ili pekaru po svjež hljeb.
Hljeb je dugo smatran neprijateljem u ishrani, ali kardiolog Aurelio Rohas iz Malage u Španiji tvrdi da jedna vrsta hljeba može da poboljša vaše zdravlje.
Španski kardiolog tvrdi da vrste hljeba od cijelog zrna mogu smanjiti apsorpciju masti u crijevima i čak ubrzati metabolizam, što je posebno korisno u borbi protiv naglih skokova triglicerida povezanih sa rezistencijom na insulin.
Srbija je druga zemlja u svijetu po konzumaciji hljeba, odmah poslije Turske, s 52,5 kilograma hljeba, dok ukupan unos uključujući peciva iznosi približno 64,5 kilograma po osobi. Navikli smo da uz svaki obrok pojedemo dvije, tri ili više kriški hljeba, a izbor mnogih za doručak, nažalost, su peciva i bureci iz pekare.
Šta se stvarno dešava kad izbaciš hljeb? Nije glad, nije dijeta – već nešto mnogo dublje.
Da li postoji vrsta hljeba koja nas može učiniti i sitim i mršavijim i zdravijim? Da, postoji.
Sa zdravstvene perspektive, nema dobrog razloga da jedete hljeb – osim ako ne pratite recept kardiologa Stivena Gundrija.
Jedan od najstarijih poznatih recepata za hljeb pominje se još u Bibliji, u knjizi proroka Jezekilja, koga Srpska pravoslavna crkva proslavlja 3. avgusta.
Možda zvuči nevjerovatno, ali običan bijeli hljeb koji većina nas jede svakog dana uz doručak, ručak ili večeru, često sadrži više soli nego kesica čipsa. I to ne bilo koji čips, već onaj koji se smatra „slanim užitkom“.
Čuvanje hljeba predstavlja veliku dilemu. Supermarketi ga čuvaju na policama na sobnoj temperaturi, ali mnogi ga drže u kutiji jer misle da će tako trajati duže.
“Ne valja” okretati hljeb naopako jer to donosi lošu sreću – neće biti dovoljno novca i hrane, pojaviće se bradavica na ruci kojom je okrenut, ako se hljeb ne vrati nazad čitav dan će da bude naopak.
Srbi godišnje u prosjeku pojedemo 135 kilograma, što je daleko više od drugih.
Niko ne voli da jede hljeb i peciva od juče.
Donosimo vam jednu starinsku, porodičnu poslasticu koja se prenosi s generacije na generaciju, svaka sa svojim malim tajnama.
Ljeti, kada su visoke temperature i vlaga česte, hljeb vrlo brzo može da se osuši, ubuđa ili izgubi svoju svježinu. Ipak, postoji jednostavan trik koji pomaže da hljeb ostane svjež i nakon nekoliko dana, bez obzira na vremenske uslove.
