Mada je Vaskrs ili Uskrs centralni simbol hrišćanstva, kao dan sjećanja na uskrsnuće Isusa Hrista, većina običaja vezanih za ovaj veliki praznik ima prethrišćansko, pagansko porijeklo.
Danas pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti.
Pravoslavni vjernici i crkva danas obilježavaju Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gdje je i umro. Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i za njega se vezuje veliki broj običaja i vjerovanja.
Za čuvarkuću, jaje koje se čuva do svakog narednog Vaskrsa, se vjeruje da tjera zle sile i demone od kuće i ukućana, odnosno čuva ih od svih loših stvari i nesreće – otuda potiče i sam naziv.
Velika srijeda je dan kada se u crkvi vrši obred osvećenja jeleja, jedne od sedam svetih tajni.
Čitav folklor i uskršnja narodna tradicija katolika u Bosni i Hercegovini najvidljiviji su kad je riječ o turnirima u tucanju jajima.
Danas se obilježavaju Blagovijesti, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sjećanja na blagu vijest koju arhangel Gavrilo donio Bogorodici i rekao joj da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obilježavaju Svetog Simeona Mirotočivog, čije je svetovno ime prije nego što se zamonašio bilo Stefan Nemanja.
Porodica Dragutina Šetkića u potkozarskom selu Trebovljani, sredinom februara ugostila je mnoge komšije i rodbinu na zimskom prelu. Oni su, služeći se tradicionalnim pićem i hranom, rakijom šljivovicom i suvim mesom, oživjeli drevni narodni običaj kapanja. To je skrivanje metalnog novčica ispod šaranih i vezenih priglavaka.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Sretenje Gospodnje kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetog Jovana Krstitelja, posljednjeg velikog proroka koji je ne samo najavio, već i vidio očekivanog mesiju. Jovanjdan, kako se u narodu još zove današnji praznik, uvijek se slavi 7. januara po julijanskom, odnosno 20. januara po gregorijanskom kalendaru.
Neko danas praznuje pravoslavnu Novu godinu, neko Svetog Vasilija, koji je u pojedinim srpskim prodicama na Manjači i krsna slava, ali u svim srpskim porodicama koje drže do narodne tradicije danas se slavi Mali Božić.
Sveti Stefan, svetitelj kojeg danas slavimo, bio je jedan od prvih sedam đakona u ranom hrišćanstvu, dobročinitelj koji je pomagao sirotinji u Jerusalemu i produhovljeni sveštenik koji je, kako svjedoče predanja, “činio mnoga čudesa, a neprijatelje pobjeđivao jasnim i istinitim riječima, mudrošću i silom Svetog Duha.
Brojne porodice različitih generacija, većinom rodbina i potomci Vide i Branka Đukića iz Drugovića kod Laktaša jutros su uranili, usjekli badnjak, unijeli ga u crkvu i pripremili posnu trpezu.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Srpski narod neguje brojne običaje. Različiti regioni imaju drugačije navike i rituale. Uglavnom su to tradicionalna vjerovanja i naslijeđe koje se prenosilo sa generacije na generaciju i tako nastavilo da živi i dan danas.
Širom svijeta i kroz istoriju, postojali su najrazličitiji seksualni običaji koji nam se sada, u modernom društvu, čine krajnje čudnim.
Etnomuzikolog Slaviša Jović iz Ugljevika već nekoliko mjeseci istražuje stare srpske običaje u podmajevičkim selima.
Noć uoči praznika Svih svetih, 31. oktobra, u većini zemalja slavi se kao Noć vještica. Dok crkva taj običaj tertira kao paganski, mladi širom svijeta odlično se zabavljaju rezbareći bundeve i maskirajući se.
Treći po redu Festiival narodnih običaja „Kozjački susreti 2018“ u organizaciji Mjesne zajednice Kozjak kod Lopara i Srpsko prosvjetno-kulturnog društva /SPKD/ „Prosvjeta“ okupio je brojne mještane majevičkog kraja na Svetog Proroka Iliju-Ilindan.