Tri najčešća simbola vaskršnje trpeze: jaja, pilići, zeke… naprosto simbolizuju plodnost i početak novog života, a na to ukazuju i običaji da se na Vaskrs jede i proljetna hrana: mladi luk, zelena salata, mlada jagnjetina.
Osim što simbolizuje plodnost zeko koji nosi jaja, vezan je i za jednu staru, prethrišćansku legendu o anglosaksonskoj boginji proljeća i novog početka Estre, po kojoj je vjerovatno i nazvan najveći hrišćanski praznik u engleskom jeziku (Ester).
Priča kaže kako je boginja Estre jednom u šumi, krajem duge i hladne zime, naišla na ptičicu koja je od hladnoće umirala u snijegu. Ona ju je pretvorila u zeca, kako bi je krzno zaštitilo od hladnoće. Ali, zeko, koji je nekad bio ptičica je nakon preobraćenja zadržao sposobnost da nosi jaja.
https://www.instagram.com/p/BwwEG01JzqM/
S jajima ili bez njih, zečevi su životinje koje se brzo razmnožavaju i imaju mnogo potomaka, koji su takoreći od rođenja spremni za samostalan život, a već nakon pola godine i za parenje.
Interesantno je da u našim krajevima bojenje jaja ima dugu tradiciju i među pravoslavcima i među katolicima, ali da su simboli poput zeke na područje današnje BiH stigli tek sa austrougarskom okupacijom, kada su činovnici i vojnici iz drugih dijelova monarhije sa sobom donijeli i peštanske i bečke običaje. Oni su se, logično, prvo “primili” među katolicima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu