Srpska pravoslavna crkva sutra slavi zimski Krstovdan, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, za koji se vežu brojni običaji.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u nedjelju, 18. januara, obilježavaju Krstovdan. Prema narodnom vjerovanju, vrijeme na ovaj dan pokazuje kakva nas zima i godina čekaju.
U nedjelju, 18. januara, slavi se Krstovdan, jedan od značajnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji, i predstavlja važnu prekretnicu u prazničnom ciklusu koji se nastavlja poslije Božića.
Mnogi vjernici se svake godine pitaju kako pravilno postupiti sa badnjakom kada praznici prođu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara (1. januara po starom kalendaru) slave prvi dan nove godine, Mali Božić, praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista, i Svetog Vasilija Velikog ili Vasiljevdan.
Mali Božić se obilježava 14. januara i u pravoslavnoj tradiciji povezan je sa praznikom Obrezanja Isusa Hrista i danom Svetog Vasilija Velikog. U narodu se vjeruje da je ovaj datum posebno značajan, pa su se tokom vremena razvili brojni običaji i pravila kojih se ljudi pridržavaju kako bi godina bila uspješna i mirna.
Na treći dan Božića, koji pravoslavni vjernici slave 9. januara, obilježava se Stevanjdan – praznik posvećen Svetom arhiđakonu Stefanu, prvom hrišćanskom mučeniku koji je stradao zbog svoje vjere.
Na treći dan Božića Srpska pravoslavna crkva obilježava praznik Svetog arhiđakona Stefana, kojeg praznuju mnoge porodice u Srbiji. Iako je u pitanju veliki svetac i mučenik koji je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, mnogi svečari imaju dilemu da li bi trebalo da spremaju posnu ili mrsnu trpezu, jer praznik "pada" u petak.
Božićni običaji u srpskom narodu duboko su protkani simbolikom, a božićna pšenica zauzima posebno mjesto među njima.
Dok se Božić uglavnom doživljava kao porodični praznik radosti i rađanja, u Homolju ovaj dan čuva svoje arhaične korijene. Ovdje, na istoku Srbije, Božić se proslavlja kao spoj hrišćanstva i starih kultova predaka.
Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik, koji prate razni običaji i narodna vjerovanja.
Badnjak i pijukanje na Badnji dan, pa pečenica, česnica, okupljanje porodice oko stola i pravilo da se za Božić ne ide iz kuće...Sve su to običaji i rituali zajednički za sve Srbe pravoslavce koji drže do tradicije. Ali, postoje i običaji karakteristični za neka sela i krajeve.
Badnjak je jedan od najznačajnijih simbola Božića, ali se u praksi često postavlja pitanje kako se sa njim pravilno postupa prije, tokom i nakon praznika.
Pravoslavni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik - Božić. Na ovaj dan se okuplja porodica, okruženi smo dobrim ljudima i prijateljima, ali isto tako važe i neka pravila, običaji i tradicija koja treba da se ispoštuje.
Prema narodnim vjerovanjima i starim tradicijama, Badnje veče nije samo vreme porodičnih okupljanja i pripreme za Božić — već i trenutak za jedan poseban običaj koji, kako se vjeruje, otkriva kakva vas ljubavna sudbina čeka.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 6. januara, obilježavaju Badnji dan i veče, vrlo bitan dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić.
Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče običaja. Iako se Badnji dan smatra prije svega hrišćanskim praznikom narod ga je proslavljao na način koji se teško može okarakterisati kao hrišćanski.
U moru obaveza i troškova, svi težimo sigurnosti. Rješenje koje tražite možda se ne nalazi u bankama, već u mudrosti naših predaka.
Jedan od najljepših i najvažnijih običaja na veliki hrišćanski praznik Božić jeste miješenje božićne česnice – posebnog hjleba koji se priprema sa vjerovanjem da donosi sreću, zdravlje i blagostanje.
U svim kućama Badnje večer proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter.
