Božićni običaji u srpskom narodu duboko su protkani simbolikom, a božićna pšenica zauzima posebno mjesto među njima.
Dok se Božić uglavnom doživljava kao porodični praznik radosti i rađanja, u Homolju ovaj dan čuva svoje arhaične korijene. Ovdje, na istoku Srbije, Božić se proslavlja kao spoj hrišćanstva i starih kultova predaka.
Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik, koji prate razni običaji i narodna vjerovanja.
Badnjak i pijukanje na Badnji dan, pa pečenica, česnica, okupljanje porodice oko stola i pravilo da se za Božić ne ide iz kuće...Sve su to običaji i rituali zajednički za sve Srbe pravoslavce koji drže do tradicije. Ali, postoje i običaji karakteristični za neka sela i krajeve.
Badnjak je jedan od najznačajnijih simbola Božića, ali se u praksi često postavlja pitanje kako se sa njim pravilno postupa prije, tokom i nakon praznika.
Pravoslavni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik - Božić. Na ovaj dan se okuplja porodica, okruženi smo dobrim ljudima i prijateljima, ali isto tako važe i neka pravila, običaji i tradicija koja treba da se ispoštuje.
Prema narodnim vjerovanjima i starim tradicijama, Badnje veče nije samo vreme porodičnih okupljanja i pripreme za Božić — već i trenutak za jedan poseban običaj koji, kako se vjeruje, otkriva kakva vas ljubavna sudbina čeka.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 6. januara, obilježavaju Badnji dan i veče, vrlo bitan dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić.
Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče običaja. Iako se Badnji dan smatra prije svega hrišćanskim praznikom narod ga je proslavljao na način koji se teško može okarakterisati kao hrišćanski.
U moru obaveza i troškova, svi težimo sigurnosti. Rješenje koje tražite možda se ne nalazi u bankama, već u mudrosti naših predaka.
Jedan od najljepših i najvažnijih običaja na veliki hrišćanski praznik Božić jeste miješenje božićne česnice – posebnog hjleba koji se priprema sa vjerovanjem da donosi sreću, zdravlje i blagostanje.
U svim kućama Badnje večer proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja sutra Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
Vjernici Srpske pravoslavne crkve sutra obilježavaju Tucindan – praznik na koji se kolje i priprema pečenica za Božić. Nazvan je Tucindan jer se tog dana životinja za pečenje prvo tukla ušicama sjekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na njeno čelo, pa se onda tako ošamućena klala.
Sutra je posljednja nedjelja pred Božić, a obilježava je praznik posvećen očevima - Oci.
Badnji dan je, prema učenju Srpska pravoslavna crkva, uvod u Božić i jedan od najsnažnijih dana u bogoslužbenom i porodičnom smislu. Tog dana se vjernici pripremaju za praznik Rođenja Hristovog, ne samo spoljašnjim običajima, već unutrašnjim mirom, postom i molitvom. Badnjak i polažajnik nisu folklorni detalji, već simboli sa jasnim hrišćanskim značenjem.
Pravoslavni vjernici Božić slave 7. januara, a dani koji mu prethode u narodu se često opisuju kao završna priprema – i duhovna i porodična.
Česnica je božićna tradicija. Ona se, prema narodnom vjerovanju, priprema kako bi doprinijela sreći i blagostanju ukućana.
Vjeruje se da 1. januara treba obaviti neki simboličan posao , iako je praznik.
Mnoga vjerovanja i sujeverja vezuju se za početak Nove godine.
