Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja sutra Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
Vjernici Srpske pravoslavne crkve sutra obilježavaju Tucindan – praznik na koji se kolje i priprema pečenica za Božić. Nazvan je Tucindan jer se tog dana životinja za pečenje prvo tukla ušicama sjekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na njeno čelo, pa se onda tako ošamućena klala.
Sutra je posljednja nedjelja pred Božić, a obilježava je praznik posvećen očevima - Oci.
Badnji dan je, prema učenju Srpska pravoslavna crkva, uvod u Božić i jedan od najsnažnijih dana u bogoslužbenom i porodičnom smislu. Tog dana se vjernici pripremaju za praznik Rođenja Hristovog, ne samo spoljašnjim običajima, već unutrašnjim mirom, postom i molitvom. Badnjak i polažajnik nisu folklorni detalji, već simboli sa jasnim hrišćanskim značenjem.
Pravoslavni vjernici Božić slave 7. januara, a dani koji mu prethode u narodu se često opisuju kao završna priprema – i duhovna i porodična.
Česnica je božićna tradicija. Ona se, prema narodnom vjerovanju, priprema kako bi doprinijela sreći i blagostanju ukućana.
Vjeruje se da 1. januara treba obaviti neki simboličan posao , iako je praznik.
Mnoga vjerovanja i sujeverja vezuju se za početak Nove godine.
Za Srbina nema slavlja bez pečenja. Božić, Uskrs, slava, svadba ili rođenje djeteta gotovo su nezamislivi bez praseta na ražnju ili bar komada pečenog mesa na trpezi.
U Novu godinu ne ulazite sa neplaćenim računima i neizmirenim dugovima, jer se vjeruje da ćete uvijek kuburiti s parama.
Slavljenje slave, jedinstvenog srpskog praznika, kroz vrijeme i prostor doživjelo je velike promjene, pa je sasvim jasno zašto se u različitim krajevima prate različiti običaji. Ipak, sve ono što je novo i što se razlikuje manje je bitno, sve dok se prilikom proslave zaštitnika porodice pridržavamo osnova – onoga na čemu i treba da počiva ovaj sveti dan.
Djetinjci su prvi od tri velika porodična praznika koji prethode Božiću i obilježavaju se treće nedjelje prije najradosnijeg hrišćanskog praznika.
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznik Djetinjce, kada roditelji simbolično "vezuju" djecu, a ona se "odvezuju" uz poklone.
U moru slava koje su se posljednjih decenija pretvorile u takmičenje ko ima bogatiju trpezu, više gostiju i raskošniju dekoraciju, Sveti Nikola ostaje izuzetak.
Sveti Nikola jedan je od najvažnijih hrišćanskih svetaca, čudotvorac i zaštitnik moreplovaca, putnika, djece, brodova, mnogih primorskih gradova širom svijeta.
Božićna pšenica je tradicionalni ukras koji se na poseban način vezuje za najradosniji hrišćanski praznik.
Sveta Varvara je u srpskom narodu poznata i kao krsna slava, iako je slavi manji broj porodica. Njena priča i praznik duboko su utkane u narodne običaje, a dan posvećen ovoj svetiteljki, 17. decembar, obiluje simbolikom i vjerovanjima koja se prenose generacijama.
Sveti Nikola je jedna od većih slava kod Srba, ako ne i najveća budući da veliki broj vjernika slavi ovu krsnu slavu. Međutim, mnogi na taj dan mrse iako slava pada u Božićni post.
Neka vam Božić 2026. donese blagostanje. Pripremite najljepšu božićnu pšenicu uz jednostavan trik i uživajte u obilju i sreći.
Poslije slavskog dana mnogi se zapitaju šta učiniti sa hranom koja je ostala, a posebno sa slavskim kolačem, koji ima izuzetno važno mjesto u pravoslavnoj tradiciji.
