Niti možemo, niti smijemo da se kockamo najosnovnijim pravima medicinskih sestara i tehničara, što bismo uradili da smo dali saglasnost na odluku Vlade RS o povećanju plata za 10 odsto.
Posla preko glave, zarada 800-900 KM, a u njoj i topli obrok i regres.
Kako se epidemiološka situacija stabilizovala mnogi radnici iz Republike Srpske krenuli su da pakuju kofere za inostranstvo, što im je bila namjera i prije pojave korona virusa.
U prvom kvartalu ove godine u Sloveniji je izdato 4.886 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine.
Ni dešavanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Evrope nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.
Cijeli život u dva kofera stao. U jednom koferu nosim uspomene, sjećanja i malo sreće za put. U drugom, onom većem, nosim nadu za bolji svijet, za bolje sutra i za bolji život. Ovo je napisao Bugojanac Ahmed Škandrić kada je iz Bosne i Hercegovine krenuo za Njemačku u potrazi za boljim životom.
“Da je dobro ovdje, ne bih gledao da odem.” Sva patnja stane u ovu rečenicu. Tako tužna, mučna i tako istinita. Kad pogledate oko sebe, svjedočite kako neko želi da ode, neko uveliko planira, nekoga samo korak dijeli da izađe iz ove zemlje.
“Da je dobro ovdje, ne bih gledao da odem”, najčešći su odgovori koje su davali posjetioci sajma na kojem je 35 firmi iz Slovenije tražilo radnu snagu. Gužva je počela čim je sajam otvoren, a u nadi da će pronaći posao i sa biografijom u rukama neki su u Banjaluku stigli iz Gradiške, Mrkonjić Grada, Prnjavora, Kneževa…
Odlazak na rad u Sloveniju mnogim Banjalučanima izgleda primamljivo. Danima po gradu kruže najave da će u Banjaluku krajem mjeseca stići poslodavci iz ove zemlje u potrazi za radnom snagom iz ovog grada.
Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.
Povratak migranata koji ilegalno borave u BiH u zemlje porijekla jedna je od prioritetnih aktivnosti Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara i Službe za poslove sa strancima BiH u ovoj godini, saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti.
Čestito se nismo ni otrijeznili od minulih praznika, a već smo se suočili sa novim poskupljenjima roba bez kojih se ne može i koja će biti nastavljena i u narednom periodu.
Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.
Bosna i Hercegovina se lani suočila sa odlaskom rekordnog broja ljudi koji su, nerijetko sa cijelim porodicama, napuštali svoja ognjišta i bolji život potražili u nekoj od evropskih zemalja.
U deset mjeseci 2021. godine u Sloveniji je izdato 16.198 radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Ono što bi mlade ljude u većoj mjeri motivisalo da se odluče na roditeljstvo jeste da imaju stabilne i solidno plaćene poslove, te da im se, ako nisu zbrinuti u tom pogledu, pomogne u rješavanju stambenog pitanja.
Istraživanje Ujedinjenih nacija pokazalo je da skoro polovina mladih razmišlja o tome da se iseli iz Bosne i Hercegovine, dok je 24 odsto onih koji razmatraju da je trajno napuste.
Mladi Travničanin, stomatolog Nermin Mameledžija, koji je napravio dokumentarac o odlasku iz Bosne i Hercegovine gostovao je na N1 gdje je rekao kako bi više volio da je mogao ostati u svojoj državi, sa svojim najmilijim.
Ima li šta teže od roditeljske suze i čvrstog zagrljaja u momentu kad ispraćaju najvoljenije biće u svijet? Kako se navići na rastanke? Kako se strpiti da svoje dijete vidite tek jednom, dva puta godišnje?
Mladi doktor Nermin Mameledžija iz Turbeta kod Travnika snimio je autobiografski dokumentarac o odlasku iz Bosne i Hercegovine u Njemačku.