Izvršni direktor Folksvagena iznenada napušta svoju dužnost.
Dejan Dragojević i njegov brat David Dragojević otputovali su na more, a mnoge je iznenadilo to što njegova djevojka Aleksandra Nikolić nije otišla sa njima.
Pojedine zdravstvene ustanove u Srpskoj već se suočavaju s nestašicom medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista. Razlozi su sve manje upisanih na medicinske fakultete, odlazak zdravstvenih radnika u penziju, te činjenica da, u potrazi za boljim životom, mnoge sestre i doktori napuštaju ove prostore.
Angažovanje bravara, stolara, molera, električara, limara, zidara, tesara, keramičara, vodoinstalatera, ali i konobara, kuvara, njegovatelja, čistačica, fizičkih radnika, sezonaca za rad u voćnjacima, povrtnjacima, u poljoprivredi, potom vozača kamiona i drugih profila, postalo je gotovo nemoguća misija.
Uskoro bi doseljavanje i zapošljavanje u Njemačkoj moglo još da se olakša. Jer, milioni radnika nedostaju i mogli bi da se pronađu u Srbiji i komšiluku. To diktira demografiju i Nemačke i Balkana.
Zbog deficita radne snage, u Srpskoj po prvi put imamo situaciju da je za određeni broj konkursa za posao, veća ponuda otvorenih radnih mjesta od dostupnih kandidata.
U jednom koferu nosim uspomene, sjećanja i malo sreće za put. U drugom, onom većem, nosim nadu za bolji svijet, za bolje sutra i za bolji život mene i moje porodice, napisao je Rahmanović
Niti možemo, niti smijemo da se kockamo najosnovnijim pravima medicinskih sestara i tehničara, što bismo uradili da smo dali saglasnost na odluku Vlade RS o povećanju plata za 10 odsto.
Posla preko glave, zarada 800-900 KM, a u njoj i topli obrok i regres.
Kako se epidemiološka situacija stabilizovala mnogi radnici iz Republike Srpske krenuli su da pakuju kofere za inostranstvo, što im je bila namjera i prije pojave korona virusa.
U prvom kvartalu ove godine u Sloveniji je izdato 4.886 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine.
Ni dešavanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Evrope nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.
Cijeli život u dva kofera stao. U jednom koferu nosim uspomene, sjećanja i malo sreće za put. U drugom, onom većem, nosim nadu za bolji svijet, za bolje sutra i za bolji život. Ovo je napisao Bugojanac Ahmed Škandrić kada je iz Bosne i Hercegovine krenuo za Njemačku u potrazi za boljim životom.
“Da je dobro ovdje, ne bih gledao da odem.” Sva patnja stane u ovu rečenicu. Tako tužna, mučna i tako istinita. Kad pogledate oko sebe, svjedočite kako neko želi da ode, neko uveliko planira, nekoga samo korak dijeli da izađe iz ove zemlje.
“Da je dobro ovdje, ne bih gledao da odem”, najčešći su odgovori koje su davali posjetioci sajma na kojem je 35 firmi iz Slovenije tražilo radnu snagu. Gužva je počela čim je sajam otvoren, a u nadi da će pronaći posao i sa biografijom u rukama neki su u Banjaluku stigli iz Gradiške, Mrkonjić Grada, Prnjavora, Kneževa…
Odlazak na rad u Sloveniju mnogim Banjalučanima izgleda primamljivo. Danima po gradu kruže najave da će u Banjaluku krajem mjeseca stići poslodavci iz ove zemlje u potrazi za radnom snagom iz ovog grada.
Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.
Povratak migranata koji ilegalno borave u BiH u zemlje porijekla jedna je od prioritetnih aktivnosti Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara i Službe za poslove sa strancima BiH u ovoj godini, saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti.
Čestito se nismo ni otrijeznili od minulih praznika, a već smo se suočili sa novim poskupljenjima roba bez kojih se ne može i koja će biti nastavljena i u narednom periodu.
Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.
