Kako se obrazovanje i iskustvo razlikuju na radnom mjestu, kolika je njihova važnost u procesu traženja posla, kako ih navesti u svojoj i što bi poslodavci mogli preferirati ?
Kako smo došli do toga da se rad u trgovini po važnosti skoro izjednačio sa zdravstvenim ustanovama i vatrogasnim jedinicama, koje su obavezne da dežuraju za praznike?
Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.
Plata je bitna, ali nije presudna, jer nema tog novca koji ljudima može nadoknaditi vrijeme provedeno s porodicom ili slobodne dane za odmor i opuštanje.
Teška ekonomska i društveno-politička situacija dovele su do sve većeg odliva stanovništva, što za posljedicu ima nedostatak radne snage.
Deficit radne snage u Republici Srpskoj postavlja pitanje ko na tržištu rada diktira uslove - poslodavci ili radnici.
Poslodavci u Republici Srpskoj ponudili su veći iznos minimalne plate u odnosu na prvobitni prijedlog od 673 KM, ali socijalni partneri još nisu postigli dogovor.
Većina poslodavaca u Republici Srpskoj, posebno iz oblasti uslužnih djelatnosti, u ovoj godini očekuje povećanje obima poslovanja, kao i bolje finansijske rezultate.
Za razliku od građana Republike Srpske, kojima je prošla godina bila u znaku poskupljenja i pada standarda, poslovnoj zajednici je bila izuzetno uspješna godina. Ostvarili su istorijski finansijski rezultat.
Više od 60 odsto poslodavaca u realnom sektoru Srpske planira ove godine da poveća plate zaposlenima, jer očekuju povećan obim proizvodnje.
Radnik jedne dobojske firme povrijedio se na poslu, a dok je bio na bolovanju kao “nagradu” je dobio otkaz.
Poslodavci ne daju povratne informacije posle konkurisanja za posao.
Pri sastavljanju nove vlade Srpske, mandatar Radovan Višković i predsjednik SNSD i Republike Srpske, Milorad Dodik, osim sa zahtjevima koalicionih stranaka, susreli su se i s konkretnim zahtjevima sindikalaca i poslodavaca.
Iako na evidenciji nezaposlenih u Srpskoj ima hiljade radnika raznih profila, čak i onih za koje pojedina preduzeća traže radne dozvole za uvoz iz inostranstva, poslodavci kažu da se biroima i ne obraćaju jer smatraju da tamo nema adekvatnog kadra koji zaista želi da radi.
Osim toga što mnogi građani BiH svojim primanjima teško mogu da podmire troškove života, ponekad i one najosnovnije, jedan od problema je i nezaposlenost.
Kako su pozivi da se vrate u kancelariju sve glasniji, radnici traže načine kako da "uhvate krivinu".
Trend čestog davanja otkaza od strane radnika je trend u poslednje dvije godine a riječ je i o pojavi poznatoj pod nazivom "velika ostavka".
Velika ostavka – plimni talas ljudi koji dobrovoljno daju otkaz na svojim poslovima – ne pokazuje znakove usporavanja.
Samo dan prije nego što sam trebala dobiti ugovor za stalni radni odnos, i na moj slobodan dan i mimo radnog vremena, pozvali su me iz firme “DDC MLS” i dali otkaz.
Radnici iz BiH masovno bježe u inostranstvo, i to najčešće zbog ponižavajuće malih plata i loših uslova rada.