Evropski i američki berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, kao i cijene nafte, zlata i pšenice.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ove godine isplatiće oko 10 miliona KM direktne podrške za proizvodnju pšenice, a sredstva će poljoprivrednicima biti doznačena najkasnije do 15. jula.
U Semberiji, Posavini i Lijevču polju, najvećim žitnicama u Srpskoj, ovih dana kombajni rade punom parom, prinosi i kvalitet pšenice su iznad višegodišnjeg prosjeka, a ratari očekuju da sezonu neće pokvariti ni “tanka” otkupna cijena, priželjkujući da za žito dobiju 45 feninga po kilogramu.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić očekuje da u narednih sedam dana u punom kapacitetu krene žetva pšenice.
Nova sezona, problemi stari. Za svega nekoliko dana počinje žetva hljebnog žita, ratari očekuju plodnu godinu, ali brine ih cijena.
Pšenica zasijana na području Semberije trenutno je u dobrom stanju, a rod i kvalitet zavise od primjene agrotehnike.
Usjevi pšenice na ravnicama širom Srpske su u veoma dobrom stanju što budi nadu domaćih proizvođača da će prinosi i kvalitet, koji su lani podbacili, biti na visokom nivou, a da li će biti tako uvjeriće se već kroz mjesec kada bi trebalo da padnu prvi otkosi hljebnog žita.
Aktuelne vremenske prilike pogoduju usjevima u selima Semberije i Majevice, posebno kada se govori o pšenici kao strateškoj žitarici. Tamošnji ratari očekuju dobre prinose sa značajnim kvalitetom, ali ih jedino zabrinjava otkupna cijena.
Rusija je u posljednje dvije godine požnjela neviđene količine pšenice i jeftino je prodala na svjetskom tržištu, što izaziva bijes Evropske unije i optužbe na račun Moskve da koristi pšenicu kao "meku moć".
Iako bi cijene pšenice na međunarodnom tržištu mogle odletjeti u nebo zbog namjera Evropske unije da uvede carinu na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije, domaći mlinari tvrde da se to neće odraziti na ovdašnje područje, jer Srbija, odakle se mahom snabdijevaju, ima ogromne zalihe, a velike nade polažu i u ovogodišnju žetvu.
Danas je drugi dan Božića i badnjak i božićna pšenica su nam još u domovima. Šta s njima raditi nakon praznika i da li treba odlagati slamu i badnjak ili sačekati još neko vrijeme?
Na tržište BiH stiže pšenica iz Ukrajine, a s njom i novi problemi za domaće proizvođače.
Kilogram pšenice prošle godine 0,66 KM, ove 0,27 KM. Hljeb, kao i svi proizvodi od pšenice u Republici Srpskoj, ostali na cijeni iz 2022. godine.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine!
Prvi otkosi nakon početka žetve pšenice u Srpskoj pokazuju da je ovogodišnji kvalitet izuzetno loš, kao i prinosi, a domaće ratare i ove sezone dodatno muči neizvjesnost zbog otkupne cijene koja, kako tvrde, neće biti poznata dok hljebno žito ne bude u silosima.
Obilne kiše koje u poslijednje vrijeme padaju u Kini su velika prijetnja za žetvu pšenice i uticaće na cjene ove žitarice na svjetskim tržištima.
Proizvođači hljebnog žita i ove godine žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice koja će, sudeći prema najavama mlinara, biti niža nego lani, dok brašno već neko vrijeme pojeftinjuje.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.