Zavod za statistiku Republike Srpske od ponedjeljka, 17. maja, na području Srpske sprovodiće sedmi talas anketiranja domaćinstava s ciljem izrade glavnog okvira uzorka, saopšteno je iz Republičkog zavoda.
Na jednog građanina Srpske koji prima penziju ide tek 1,16 onih koji su zaposleni, a optimalno bi bilo da taj odnos bude 1:3, što ni u daljoj budućnosti nećemo moći dostići, tvrde stručnjaci.
Očekuje nas teža epidemiološka situacija nego u novembru lane, zbog čega se poslodavci pribojavaju problema sa radnom snagom, poručuju iz Unije udruženja poslodavaca RS.
Najveći problem koji pritišće ekonomiju Bosne i Hercegovine, ali i sve druge sektore zadnjih godina je odliv stanovništva, stručne radne snege, mladih iz naše zemlje. Posljednji podaci su još alarmantniji.
Građani Srpske i BiH, koji su iz Njemačke morali da se vrate nakon širenja korona virusa i proglašenja pandemije, kao ozebao sunce čekaju kada će moći da se vrate u ovu državu.
Cijena radnog sata u Njemačkoj poskupila je 2019. godine za 3 odsto u odnosu na 2018, što je najveći rast cijene rada od 2012, saopštio je Njemačka statistička kancelarija u Visbadenu u utorak. Pritom je bruto satnica poskupila za 2,9, a davanja na satnicu 3,2 odsto, prenosi portal SEEbiz.
Migranti iz Evropske unije u Veliku Britaniju moraće da govore engleski jezik i imaju ponudu za posao, prema novom planu vlade premijera Borisa Džonsona za reforme kojima će se okončati britanska zavisnost od jeftine evropske radne snage.
U proteklih sedam godina više od 700.000 radnih mjesta otvoreno je u području Zapadnog Balkana, ali se istovremeno nastavljen odliv kadra u alarmantnim razmjerama.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na biroima širom Federacije BiH evidentirano je 308.433 nezaposlenih. Najviše je medicinskih sestara/tehničara, gimnazijalaca te ekonomskih tehničara, a među onima s visokom stručnom spremom, prednjače diplomanti političkih nauka, ekonomisti i pravnici. Manjak je radne snage u ugostiteljstvu te u tekstilnoj i drvnoj industriji.
Njemačka će početkom iduće godine donijeti novi zakon koji bi trebao olakšati uvoz kvalifikovanih radnika van Evropske unije, najavila je u subotu njemačka kancelarka Angela Merkel i upozorila na “očajničku” potrebu privrede za radnicima.
Ugovor između njemačke razvojne banke KfW i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana namijenjen finasiranju projekata iz oblasti srednjeg stručnog obrazovanja potpisan je u Podgorici.
Zbog sve većeg nedostatka radne snage, domaći, ali i strani, poslodavci u Hrvatskoj sve češće posežu za stranim radnicima. Prema posljednjim podacima iz juna ove godine, u Hrvatskoj nedostaje oko 300.000 radnika. Ako se trend starenja, ali i iseljavanja stanovništva nastavi do 2050. godine moglo bi nedostajati i milion radnika.
Njemačka ne može da popuni 1,2 miliona slobodnih radnih mjesta i vapi za dobrim, kvalifikovanim radnicima, izjavila je danas Andrea Medler iz njemačkog Ministarstva rada i socijalne politike.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da strana ulaganja koči politička nestabilnost, odnosno neformiranje Savjeta ministara, navodeći da je Ministarstvo radilo na brojnim olakšicama s ciljem stvaranja što boljeg poslovnog ambijenta za domaće privrednike i strane ulagače.
Poslodavci iz Republike Hrvatske ubuduće će strane radnike zapošljavati na osnovu testa tržišta rada koji će sprovoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u nekim zanimanjima uvoz stranih radnika će se u potpunosti liberalizovati, opet po procjeni Upravnog savjeta HZZ.
Pad domaće radne snage već duži period bilježi se u Bosni i Hercegovini.
Njemački parlament usvojio je zakon koji bi omogućio i regulisao useljavanje stručne radne snage izvan EU.
Osim gostiju na crnogorskom primorju fali i radne snage. Za glavu se hvataju ugostitelji, hotelijeri ali i građevinari.
Sindikati drvne industrije u Austriji uputili su kritike svojoj, ali i slovenskoj vlasti zbog činjenice da, kako je istaknuto, Slovenija u Austriju šalje radnu snagu iz BiH, i to socijalno osiguranu.
Uprkos dobrim namjerama i lijepim željama, proces proširenja EU na zapadni Balkan zapao je u krizu, dijelom zbog zamora proširenjem unutar EU, Bregzita i problema unutar same EU, a dijelom zbog sporosti provođenja reformi i rasprostranjene korupcije u samom regionu, pišu njemački mediji, ocjenjujući nedavno završeni samit u Poznanju u okviru Berlinskog procesa.