U Republici Srpskoj ima 259 stranih podružnica koje zapošljavaju 30.542 radnika ili oko 11 odsto od ukupnog broja zaposlenih radnika.
Nemačkoj nedostaje više od 100.000 radnika, Balkanci im baš po meri, a sada se pojavio zanat koji cene kao pravo blago
Kako smo došli do toga da se rad u trgovini po važnosti skoro izjednačio sa zdravstvenim ustanovama i vatrogasnim jedinicama, koje su obavezne da dežuraju za praznike?
Nekoliko stotina sindikalnih aktivista, radnika i građana, okupilo se na protestnom skupu, koji je u Parku "Mladen Stojanović" organizovao Savez sindikata Republike Srpske.
Njemačka vlada priprema reformu useljeničkog zakona čime se želi ubrzati useljavanje kvalifikovane radne snage.
Dok se BiH suočava s deficitom radnika sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Zemlje u koje državljani BiH najčešće idu su Hrvatska, Crna Gora, Njemačka, Italija i Slovenija.
Stabilizacija ekonomskih prilika povećala je potražnju za radnom snagom u BiH, ali dio oglašenih slobodnih mjesta otežano se popunjava zbog nedostatka određenih kadrova, a prema riječima stručnjaka, to se najčešće događa u sektoru građevine, turizma, ugostiteljstva, te poljoprivrede i prehrambene industrije.
Pred nama je Međunarodni praznik rada, koji u Srpskoj i BiH, nažalost, ima sve manje smisla.
Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.
Pripadnici njemačke Carine sproveli su nekoliko racija na gradilištima širom Njemačke kako bi provjerili status radnika i tom prilikom otkrili na desetine slučajeva rada na crno, uglavnom radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Gruzije.
Na pragu turističke sezone poslodavci na crnogorskom primorju angažuju radnike iz cijelog svijeta, pa će tako pune ruke posla imati radnici iz Azije, Amerike i Afrike.
Burnout i psihička iscrpljenost igraju sve važniju ulogu u radnom svijetu. Mnoga preduzeća sa zabrinutošću gledaju na sve više bolovanja uzrokovanih ovim sindromom.
Kvalitetna radna snaga i dobar poslovni potencijal glavni su mamac za strance koji se masovno odlučuju za pokretanje biznisa u Srpskoj, a u prilog tome govori i podatak da na ovom području uspješno posluje 2.461 strana firma.
Hrvatska postaje sve atraktivnije odredište za državljane takozvanih trećih zemalja, ponajviše za državljane BiH i Srbije, koji u velikom broju nadoknađuju nedostatak domaće radne snage na nekoliko ključnih područja hrvatske privrede, uglavnom u turizmu, ugostiteljstvu i građevini.
Novi oblici rada tek se polako prihvataju u Njemačkoj. Otprilike osam odsto njemačkih kompanija nudi svojim zaposlenima priliku da rade i sa svog odredišta za godišnji odmor, pokazalo je najnovije istraživanje kadrovskih menadžera Randstad ifo.
Radnicima iz BiH ubuduće bi mogao biti dodatno prokrčen put za tržište Slovenije, jer pojedine barijere koje su do sada kočile zaposlenje u toj zemlje po svemu sudeći uskoro bi mogle biti izbrisane.
Da vam je neko rekao prije 10 ili 15 godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.
Plata je bitna, ali nije presudna, jer nema tog novca koji ljudima može nadoknaditi vrijeme provedeno s porodicom ili slobodne dane za odmor i opuštanje.
Neki su poslovi sigurniji i traženiji od drugih. To je zbog odgovarajuće ekonomske situacije, ali i ponude i tražnje koje određuju uslove na tržištu rada.
Za nešto manje od deceniju, BiH je napustilo više od 280.000 njenih građana među kojima je najviše visokoobrazovanih ljudi, a kod mnogih koji su ostali ne jenjava ineters da, što je brže moguće, spakuju kofere i odu odavde.
