
NISU PUKA SIROTINJA Iznenadićete se iz kojih sve država u BiH dolazi radna snaga
Iz Bosne i Hercegovine je za osam godina otišlo skoro 234.000 ljudi, a ubjedljivo najviše ih je novi život započelo u Njemačkoj.

Iz Bosne i Hercegovine je za osam godina otišlo skoro 234.000 ljudi, a ubjedljivo najviše ih je novi život započelo u Njemačkoj.

Radnici ŠG “Oštrelj- Drinić” održali su u sedam časova protest zbog, kako navode, imenovanja novog v.d. direktora Zorana Popovića umjesto Sretka Stankovića.

Najveći hrvatski hoteli i trgovački lanci ponovo su krenuli u lov na sezonce iz BiH putem onlajn sajma poslova u turizmu, a domaći poslodavci smatraju da je jedino rješenje maksimalno poboljšanje uslova rada za one koji ostaju, kao i da se treba riješiti plate u koverti, koja ne donosi ništa dobro ni radniku ni poslodavcu.

Većina poslodavaca u Republici Srpskoj, posebno iz oblasti uslužnih djelatnosti, u ovoj godini očekuje povećanje obima poslovanja, kao i bolje finansijske rezultate.

Iako su poslodavci najavljivali da će zaposliti više 30.000 radnika iz inostranstva u BiH i tražili da se kvote za strane radnike drastično uvećaju, zvanični podaci Agencije za zapošljavanje BiH pokazuju da ni dosadašnja od 3.500 nije ispunjena.

Više od polovine njemačkih kompanija suočeno je s izazovima popunjavanja slobodnih radnih mjesta zbog nedostatka kvalifikovanih radnika, objavile su danas Njemačke trgovinske i industrijske komore (DIHK), što je problem s kojim su suočene i druge veće evropske ekonomije.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH pomogla je i prošle godine da više od 17.000 njenih državljana ode u Sloveniju i tamo pronađe posao, što su domaći privrednici dočekali sa ogorčenjem.

Karta šansi nudi i mogućnost za probni rad ili rad sa skraćenim radnim vremenom

Poslodavci u Republici Srpskoj će u 2023. godini moći da zaposle 1.400 stranih državljana jer je toliki broj dozvola odobrila Vlada Srpske.

Da nezaposleni u Srpskoj ne žele pristati na posao po svaku cijenu svjedoče podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske sa čije je evidencije ove godine obrisano 48 osoba koje su odbile ponuđeno zaposlenje u struci jer su bili nezadovoljni platom i uslovima rada.

Manjak radne snage sve je izraženiji u Sloveniji, pa Vlada Roberta Goloba nastoji da olakša i ubrza administrativne procedure za dobijanje radnih i boravišnih dozvola za strane radnike i njihove porodice, kaže za Srpskainfo Sanja Ajanović Hovnik, slovenačka ministarka javne uprave.

Hrvatska je premašila 100.000 radnih dozvola za strane radnike, a najveći broj je ove godine izdat državljanima BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije te Nepala, podaci su kompanije Pick jobs.

Kompletna zdravstvena zaštita građana Srpske finansira se gotovo u potpunosti iz doprinosa, a zaposleni su i jedina kategorija osiguranika čiji je prosječni mjesečni prihod veći od prosječnog mjesečnog troška za zdravstvenu zaštitu.

Šef koji insistira da je sve u redu dok zaposleni gunđaju i misle suprotno može da bude razlog da kompanija hitno razmotri neka pitanja.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji.

Na adrese institucija na nivou BiH godinama odlaze brojne kritike zbog ugovora o djelu i njihovom trajanju, a svojevrsni rekorder mogla bi biti osoba iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koja je u takvom radnom odnosu bila punih 18 godina u prihvatnom centru u Salakovcu.

Velika tragedija koja se dogodila sredinom marta prošle godine u zagrebačkom Resniku kada su se oko ponoći u unajmljenoj kući otrovala ugljen monoksidom sedmorica radnika iz BiH, od kojih je državljanin Muhamed Z. (57) nažalost preminuo, dobiće pravosudni epilog.

Njemački proizvođač dijelova za vozila "Šafler" planira da ukine 1.300 radnih mjesta ili 1,6 odsto svoje globalne radne snage pošto se taj sektor suočava sa problemima usljed prelaza sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na vozila na električni pogon.

Iako na evidenciji nezaposlenih u Srpskoj ima hiljade radnika raznih profila, čak i onih za koje pojedina preduzeća traže radne dozvole za uvoz iz inostranstva, poslodavci kažu da se biroima i ne obraćaju jer smatraju da tamo nema adekvatnog kadra koji zaista želi da radi.

Potreba, odnosno broj objavljenih oglasa za radnicima u BiH rasla je sve do 2020. godine i ekonomske krize izazvane kovidom 19, kada je zabilježila pad od 35 odsto.