Strah može izazvati različite oblike alergija i dermatitisa. Neki istraživači tvrde da obične alergijske reakcije mogu biti povezane sa zdravljem psihe čovjeka.
Hronični stres pridonosi prekomjernoj upali u tijelu koja se može odraziti na vaše zdravlje.
Svaka osma osoba koja je preležala korona virus u riziku je da oboli od neke psihijatrijske ili neurološke bolesti u roku od šest mjeseci od zaražavanja, pokazalo je nedavno istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Oksford, prenosi Gardijan.
Stres je jedan od najčešćih krivaca zašto se gojimo. Hronični stres negativno utiče na cjelokupnozdravlje i neprijatelj je svake dijete.
Prethodna godina za sve je bila izazovna. Pandemija i mjere zbog korone mnogima su pale izrazito teško što je uticalo i na psihičko zdravlje brojnih.
Maja Šuput, pjevačica, u oktobru je saopštila svojim prijateljima da je trudna, a sada redovno dijeli fotografije kako izgleda u 6. mjesecu trudnoće.
Plašim se da zagrlim svoju djecu kada se vratim sa posla, strahujem da sam se zarazila, a da to ne znam. Mjerim temperaturu nekoliko puta dnevno.
Dugogodišnja istraživanja su dokazala da stres i anksioznost podstiču prejedanje i gojenje.
Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" u Beogradu od početka epidemije virusa korona u Srbiji pozvalo je 9.000 ljudi za psihološku podršku, rekla je direktor ove klinike Ivana Stašević Karličić.
Najranjivija populacija u toku aktuelne pandemije su djeca, kojima je ponekad teško objasniti šta je to virus korona i kako da se od njega zaštite.
Ako ne volite svoj posao ili ga čak i mrzite, to može prouzrokovati ne samo nezadovoljstvo na radnom mjestu, već i dodatne fizičke i mentalne simptome.
Medvjed Leptirić, koji je postao zvijezda u Italiji nakon što je tri puta uspio da pobjegne iz zarobljeništva, a 7. septembra ponovo uhvaćen, pati od psiho-fizičkog stresa u zatočeništvu i svakodnevno mu daju lijekove za smirenje.
Građane Republike Srpske koji su prisiljeni da potraže psihološku pomoć zbog stresa izazvanog dešavanjima u vezi sa korona virusom, uglavnom interesuju do kada će ova epidemija da traje.
Značajan procenat ljudi koji se zahvaljujući bolničkom liječenju oporave od Covid-19 kasnije će se suočiti sa simptomima posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pokazuje izvještaj britanske radne grupe za odgovor na psihološke traume izazvane ovim oboljenjem.
U Italiji stres i nervoza postaju opasni koliko i virus korona, jer su stanovnici, nakon više sedmica karantina, napeti i agresivni, navodi EUobserver.
Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je obuhvaćena velikim međunarodnim istraživanjem “Psihološki stresori i posljedice u ponašanju izazvane pandemijom korona virusa” koje istražuje kako pandemija utiče na živote ljudi širom svijeta.
Trenutna epidemiološka situacija može biti stresna za ljude, a građani kojima treba psihološka podrška, pomoć mogu potražiti od Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Banjaluci, svaki dan od 7 do 20 časova.
Normalno je da se osjećate tužno, pod stresom, zbunjeno, uplašeno ili da ste ljuti za vrijeme krize.
Osjećaj uznemirenosti, napetosti i straha su razumljive pojave koje prate pandemiju korona virusa, a od ovih osjećaja je teško pobjeći, a suočavanje sa njima najbolji je način za njihovo prevazilaženje.
Čitanje, slušanje, gledanje uznemirujućih vijesti o korona virusu može izazvati čitav niz osjećaja od uznemirenosti, zabrinutosti, ljutnje, pa sve do panike i stresa. U vrijeme kad je svijet suočen sa pandemijom, količina takvog sadržaja je povećana pa se postavlja pitanje – kako izbjeći stres uzrokovan vijestima koje nas plaše, a istovremeno ostati informisan.
