Poljoprivredna škola u Banjaluci sastavila je kombinovano odjeljenje od dva deficitarna zanimanja mesar i agroproizvođač. Planirali su dva posebna odjeljenja, a dobili jedno u kojem nema ni optimalan broj učenika, već 21.
Kada se uzme u obzir da srednje škole u Banjaluci upisuju djeca iz cijele banjalučke regije, koja broji nekoliko opština, onda je rezultat još poražavajući. Upisano je 13 mesara i osam agroproizvođača. U jednom odjeljenju može biti minimalno 16 učenika, pa smo dobili saglasnost od ministarstva da formiramo kombinovano odjeljenje, što znači da zajedno pohađaju nastavu iz grupe opštih predmeta, a posebno idu na praktičnu nastavu, odnosno u mesnice i plastenike – kaže za Srpskainfo direktor Poljoprivredne škole Banjaluka, Bojan Bakal.
Plan upisa
Odziv za zanimanja je, dodaje, loš uprkos tome što Ministarstvo prosvjete plaća po 100 KM mjesečno i troškove prevoza učenike prvog razreda.
– Izuzetno je mala zainteresovanost. Evo, vjerujte, naši učenici – mesari u trećem razredu su već osposobljeni radnici. Njih poslodavac već plaća dok se školuju i oni mjesečno mogu da dobiju po 300-400 KM. Rekao bih da je, prije svega, presudna svijest roditelja. Ne postoje prijemni ispiti za upis u srednje škole, pa tako u četvrtim stepenima završe i djeca sa jedva dovoljnim ocjenama – ističe Bakal.
Kaže da zbog toga u školama sa četiri stepena, poput Ekonomske, Medicinske i Elektrotehničke škole, imaju odjeljenja po 32 učenika jer im se dozvoli proširenje sa učenicima koji su, kako kaže, za neki zanat. Dotle, dodaje on, ostaju nepopunjena deficitarna zanimanja.
Smatra da Ministarstvo prosvjete RS treba da vodi računa o broju učenika prilikom izrade plana upisa.
U Poljoprivrednoj školi ima oko 400 đaka, a samo prije četiri godine ih je bilo duplo više.
Inostranstvo
U prijedorskoj Elektrotehničkoj školi, koja ima 423 učenika, deficitarno zanimanje je električar-elektroinstalater. Direktor ove škole, Dragoja Mijić, za Srpskainfo kaže da su tražili optimalan broj učenika od 24 i da je toliko đaka i upisano, bez ikakvih problema.
– Tražena su naša zanimanja i mi uvijek imamo velik odziv đaka iz Prijedora, Novog Grada i Kozarske Dubice – dodaje Mijić.
Kaže da, nažalost, po završetku školovanja uglavnom odlaze u inostranstvo da rade.
– Jedni druge povlače, a naša škola je poznata i ima dobru tradiciju jer izvedemo kvalitetan kadar. Odlaze da rade u inostranstvo jer mogu puno više da zarade, poštuju im se sva radnička prava, plaća se prekovremeni, uplaćuju sva osiguranja na pun iznos i slično. To jeste veliki problem jer mi iškolujemo kadar, čak ga i plaćamo, a on ode. Taj problem se gura pod tepih – upozorava Mijić.
Dodaje da je i problem upisna politika koja forsira neproizvodna zanimanja koja nisu tražena na tržištu.
Trebinje
U trebinjskom Centru srednjih škola ove godine je bilo planirano jedno kombinovano odjeljenje od dva deficitarna zanimanja – kuvar i agroproizvođač, po 12 učenika.
– Međutim, imali smo puno prijavljenih i odobreno nam je da formiramo dva posebna odjeljenja po 20 učenika – kaže za Srpskainfo Nedeljka Ilijić, direktorka Centra srednjih škola.
Osim iz Trebinja, upisani su đaci iz Bileće, Berkovića, Ljubinja i Nevesinja.
– Oni koji su upisali zanimanje agroproizvođač već se bave poljoprivredom sa porodicama i planiraju dalje da rade taj posao – navodi Ilijićeva.
Kada su u pitanju kuvari, vjerovatno je presudna blizina hrvatskog i crnogorskog primorja, gdje imaju zagarantovan posao na koji mogu da odlaze i vraćaju se svaki dan. Do Dubrovnika im treba pola sata.
Na konstataciju da školujemo kadar za inostrane poslodavce, Ilijićeva kaže da to treba posmatrati drugačije.
– To je idealna kombinacija, u Hrvatskoj zarađuju punu platu, a ovdje troše jer tamo samo rade – ocjenjuje ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu