Vjerovatno su mnogi, prolazeći pored nekog objekta u izgradnji, bar jednom čuli strani jezik. Primjetno je da su strani radnici najviše angažovani u građevinskom sektoru. Prije svega, iako ne poznaju jezik zemlje u koji su došli, na građevini mogu da rade. Dovoljno je da se bar malo služe engleskim. Ali, logično se nameće pitanje da li radnici iz drugih zemalja mogu da odgovore potrebama investitora i da li njihov rad može da utiče na kvalitet gradnje.
Kako za Srpskainfo priča naša sagovornica iz novog naselja u Adi, na jednoj od zgrada prošle godine bili su angažovani skoro samo stranci. Organizovanim prevozom su dolazili na gradilište, u podne im je dostavljana hrana.
-Kvalitet njihovog rada u odnosu na naše radnike je bio vidljiv golim okom. U to vrijeme sam bila kući i posmatrala sam često šta se dešava. Non-stop su pravili greške u izlijevanju betona. U jednom danu su po dva puta rušili zidove i ponovo zidali – priča naša sagovornica.
Jezička barijera, odnosno nerazumijevanje šta treba da se odradi na poslu, može da dovede u pitanje kvalitet gradnje, mišljenja je Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.
A kvalitet gradnje?
-Naši radnici su poznati kao dobri i vrijedni. Radnici koji su došli uglavnom su niskokvalifikovani i mislim da obaraju kvalitet gradnje. Ali, kvalitet gradnje obaraju i druge stvari, od uštede na materijalu i uštede na platama. Mislim da je bolje platiti više našeg radnika i zadržati ga ovdje – kaže ona za Srpskainfo.
Prosječna plata, prema zvaničnim podacima za mart, u ovoj branši bila je oko 1.100 KM.
-To je samo 200 KM više od najniže plate, što pokazuje da najveći broj radnika i prima najnižu platu u građevinskom sektoru. Ovdje su ljudi iz dosta siromašnijih zemalja od naše. Jer, neće nama doći radnik iz Hrvatske, Italije ili Njemačke – naglašava ona i dodaje kako je migracija uvijek bilo. Naši ljudi su i ranije odlazili, a na ove prostori dolazili strani radnici.
-Ali, da na građevinskim objektima preovladavaju strani radnici to je jako loše – upozorava ona. U oblasti ugositeljstva nije primjetan veliki broj stranih radnika. Ali, problem može da nastane u ljetnoj sezoni.
Sezonci
–Odlazak naših radnika na hrvatsko i crnogorsko primorje biće loše po nas i onda može da se očekuje da strani radnici ’ulete’. Još uvijek imamo naših radnika koji mogu da rade, zato radna mjesta ne popunjavamo sa strancima – ističe Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS.
Odlazak naših ljudi na rad u neku evropsku zemlju, malo koga može da začudi. Tamo su cijenjeni i dosta dobro plaćeni, odnosno puno više nego ovdje.
-Došlo je vrijeme mlađih ljudi koji neće da rade za najnižu platu. Gledajući svoje roditelje kako su radili i kako su se mučili, oni to neće da dozvole sebi – poručuje Dragana Vrabičić.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, zaključno sa 30.5. u Republici Srpskoj izdato je 929 radnih dozvola, od čega 621 u Filijali Banjaluka. Najviše stranih državljana zaposleno je u djelatnostima građevinarstvo, uslužne djelatnosti, umjetnost, zabava i rekreacija, prerađivačka djelatnost, pružanje smještaja, pripreme i posluživanja hrane – hotelijerstvo i ugostiteljstvo, vađenje ruda i kamena, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalnog rada itd.
–Najviše radnika je došlo na rad iz Srbije, Nepala, Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije i drugo – navode iz Zavoda za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu