Da je to problem koji je i ove zime mučio korisnike gradskog grijanja potvrđuju i obavještenja koja se često mogu vidjeti na internet stranici ovog preduzeća, gdje je navedeno u kojim dijelovima Banjaluke nema grijanja.
Tako su prethodnih dana, zbog kvarova na mreži, radijatori bili mlaki za korisnike gradskog grijanja u Kolubarskoj, Kozarskoj, Gajevoj i Jevrejskoj ulici, na Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića, u većem dijelu Paprikovca, te u zgradama Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Tehničke škole, Doma sindikata, Robne kuće “Boska” i zanatskom centru u Jevrejskoj ulici.
Distributivna mreža u gradu na Vrbasu je stara skoro 5 decenija i iz ovog preduzeća poručuju da se u prethodnom periodu nije u njenu obnovu dovoljno ulagalo.
Mreža je velika, stara i dugo se u nju nije ulagalo, tako da to zahtijeva ozbiljne investicije, koje se ne mogu tako brzo realizovati – rekao je izvršni direktor za komercijalne poslove u tom preduzeću Aleksandar Marić.
Dodao je da je obaveza Eko toplana da održavaju distributivnu mrežu i da u nju ulažu onoliko novca koliko su u mogućnosti.
– Imamo informaciju da je kvalitet grijanja bolji nego prethodnih sezona. Imali smo aktivnosti u predsezonama, u ovoj i prošloj kako bi neke stvari prevenirali prije početka zime, međutim mreža je u takvom stanju da je nemoguće na sve strane preventivno djelovati, kako se ne bi dešavali kvarovi. Pratimo i broj kvarova u odnosu na neke prethodne godine i taj broj se ne povećava u odnosu na neki prethodni period zato što mi ulažemo značajne napore – naveo je Marić.
Dodao je da preduzeće ima plan ulaganja u mrežu po završetku ove sezone te da će pokušati investirati više novca nego što su to uradili u prethodnom periodu.
– Ove godine planiramo uložiti u mrežu oko dva miliona KM. Vidjećemo kako ćemo zatvoriti tu finansijsku konstrukciju. Dio ćemo izdvojiti iz redovnih finasijskih sredstva, a drugi iz kredita, jer je nemoguće investicije planirati iz tekućeg poslovanja – naveo je Marić.
Objasnio je da problem predstavlja vemenski rok koji imaju na raspolaganju za radove na mreži.
– Imamo samo kratak period između sezona, od maja do septembra, da odradimo te poslove na terenu. Jednostavno, nije moguće za 4 mjeseca sve odraditi, ali učinićemo ono što je maksimalno moguće –rekao je Marić.
Suvlasnici “Eko toplana” su Grad Banjaluka i Društvo sa ograničenom odgovornošću za energetiku i ekologiju „IEE“ Banjaluka, sa omjerom 49 naprema 51 odsto.
Zamjenik gradonačelnika Srđan Amidžić je napomenuo da je, kada je u pitanju projekat gradskog grijanja, predviđeno da ulaganja u distributivnu mrežu rade Eko toplane.
– To znači da Eko toplane preuzimaju na sebe sve troškove u smislu održavanja vrelovoda, podstanica i svega ostalog. To je i logično jer nije realno očekivati da Grad prati na koji način se može unaprijediti ili uraditi sanacija mreže već to treba uraditi onaj ko se time bavi. Tako da Grad tu nema nikakave obaveze – naglasio je Amidžić.
Napomenuo je da je distributivna mreža gradska, isto kao što je vodovodna i kanalizaciona mreža, ali da tim dijelom upravlja i održava gradski Vodovod.
– Ista situacija je i kada je u pitanju vrelovod. Eko toplane je nisu dobili u vlasništvo, niti je to bilo predviđeno, a na kraju krajeva, po zakonu oni to ni ne mogu dobiti u vlasništvo, jer je u pitanju javno dobro – naglasio je Amidžić.
Grad ima mogućnost da učestvuje u obnovi dotrajale mreže, ali Amidžić je dodao da je za sada sav teret kada je u pitanju ulaganje i održavanje toplovoda na Eko toplanama.
– Nije bilo razgovora da Grad obezbijedi određena sredstva za sanaciju mreže i u ovoj godini ništa nije predviđeno po tom pitanju – kazao je Amidžić.
Grijanje na biomasu
Preduzeće Eko toplane Banjaluka d.o.o. osnovano je 30. maja 2017. godine, a izgradnja novog objekta toplane započela je 1. juna iste godine. U izgradnju nove toplane je uloženo oko 30 miliona KM, od čega udio Grada iznosio 15,6 miliona KM, koji je zatvoren kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj, a ostatak drugog partnera.
Toplana na biomasu sagrađena je za sedam i po mjeseci a Eko toplane su počele sa sukcesivnim puštanjem u pogon kotlova u novembru 2017, a komunalna djelatnost ovom preduzeću je, odlukom Skupštine grada, povjerena 1. februara 2018. Kapacitet nove toplane na biomasu je 49 MW sa 10 kaskadno postavljenih postrojenja. Osim nove toplane, sastavni dio gradskog toplifikacionog sistema čine još dvije toplane na biomasu – na Starčevici, kapaciteta 10 MW i u krugu preduzeća Kosmos, čiji je kapacitet 6 MW.
Anketa
Prema posljednjim podacima iz preduzeća Eko toplane, godišnja anketa o zadovoljstvu korisnika usluge provedena u 2019. pokazala je da je prosječna ocjena zadovoljstva korisnika 4,05. Kako su naveli cilj je da tokom 2020. ocjena zadovoljstva korisnika bude uvećana na minimalno 4,2. Kazali su da je u prethodnom periodu broj opravdanih reklamacija na kvalitet grijanja, u odnosu na prošlu sezonu, smanjen za 18 odsto, dok su gubici toplotne energije na distributivnoj mreži smanjeni za 7 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu