Za roditelje je danas pravi izazov pravilno usmjeriti ishranu svoje djece, s obzirom na to da postoje mnoge namirnice koje na prvi pogled mogu biti privlačne, ali nisu nužno najzdravije.
Uravnoteženi obroci i zdravi međuobroci daju djeci potrebnu energiju da ostanu fokusirani tokom dana. Zdrava ishrana takođe osigurava važne hranjive tvari koje su ključne za optimalno funkcionisanje mozga. Osim toga, ona može poboljšati raspoloženje, ponašanje i smanjiti umor, a ima i pozitivan uticaj na kvalitet sna, što dodatno doprinosi boljoj koncentraciji i pamćenju.
Fokus na vlakna
Mnogoj djeci nedostaju namirnice bogate vlaknima, kao što su cjelovite žitarice, smeđa riža, grah, leća, slanutak, voće, povrće, orašasti plodovi i sjemenke. Vlakna su važna za prevenciju zatvora, koji je česta pojava među djecom i može dovesti do čestih izostanaka iz škole. Takođe, vlakna pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što sprječava padove energije i poboljšava koncentraciju. Osim toga, vlakna podržavaju zdrav crijevni mikrobiom, koji je povezan s boljim mentalnim zdravljem i ponašanjem.
Hidracija je ključna
Blaga dehidracija može uticati na pamćenje, koncentraciju i mentalne performanse, jer mozak u velikoj mjeri sastoji se od vode. Zbog toga bi roditelji trebalo da vode računa o tome da njihova djeca ostanu hidrirana tokom dana. Iako su svi napici važni za unos tekućine, voda je najbolji izbor za djecu.
Povećajte unos voća i povrća
Djeca i tinejdžeri bi trebali konzumirati pet porcija voća i povrća dnevno, što je isto kao i za odrasle. Međutim, istraživanja pokazuju da samo 12 posto djece u starosti od 11 do 18 godina uspije postići ovaj cilj, obično unoseći samo tri porcije dnevno. Voće i povrće bogati su vodom, vitaminom C i folatom, koji su važni za psihološko zdravlje i dobro raspoloženje.
Mliječni proizvodi
Mlijeko, sir i jogurt osim što su izvor kalcijuma, važni su i za razvoj mozga jer sadrže jod. Nažalost, mnoga djeca imaju nizak unos joda, što može negativno uticati na učenje i razvoj. Istraživanja pokazuju da umjereni ili teški nedostatak joda može smanjiti IQ djece.
Unos željeza
Nizak unos željeza može imati negativan uticaj na sposobnost učenja, ponašanje i emocije. Istraživanja su pokazala da bolji status željeza u organizmu dovodi do boljih rezultata u pažnji, koncentraciji i pamćenju. Crveno meso je glavni izvor željeza, ali i jaja, grah, leća, slanutak, orašasti plodovi i sjemenke mogu pomoći u povećanju unosa željeza.
Riba i omega-3 masne kiseline
Konzumacija ribe ima pozitivan uticaj na kognitivne sposobnosti i akademski uspjeh djece. Preporučuje se da djeca konzumiraju dvije porcije ribe sedmično, uključujući barem jednu masnu ribu poput lososa, sardina ili skuše. Masne ribe su bogate omega-3 masnim kiselinama, uključujući DHA, koja je važna za razvoj mozga.
Vitamin D
Vitamin D je ključan za mentalno zdravlje djece, a nedostatak ovog vitamina povezan je s agresijom i asocijalnim ponašanjem. Masna riba i jaja glavni su izvori vitamina D, a takođe ga možemo dobiti izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti.
Uvođenjem ovih zdravih navika u ishranu, djeca će biti bolje pripremljena za školske izazove, a njihovo zdravlje i razvoj će napredovati, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu